To je jako veoma složen scenarij hipotetički, koji bi odmah vodio do eskalacije svjetskog kriza bez prethodnika velikog razmjera. Objavljivanje blokade Kaliningrada NATO bi bilo ocijenjeno Rusijom ne kao lokalni incident, već kao akt direktnog napada i, s visokom vjerojatnošću, kao casus belli (pokazatelj ratovanja).

Ovo je analiza mogućih posljedica, predstavljena u obliku scenarija.

Pravna i politička procjena: objavljivanje blokade kao akt rata

S pravne točke gledišta, uspostava blokade predstavlja akt rata prema normama međunarodnog prava. Kaliningradska oblast, kao eksklav, predstavlja nedjelomljiv dio teritorija Ruske Federacije. Bilo kakve akcije kojima se prisiljava izolacija ili sprječavanje opskrbe te teritorije NATO bi smatralo napadom na jednog od svojih članova (po članku 5 Washingtonskog sporazuma). Rusija, s druge strane, bi blokadu ocijenila kao napad na svoju teritoriju sa strane saveza.

Immediatecni vojni odgovor Rusije

Odgovorni mjere Rusije ne bi ograničile samo na Baltičko more. One bi bile brze, čvrste i višestruke.

1. Pokušaj probijanja blokade. Ruski Baltički ratni brodski flot, pojačan podmornicama i raketskim brodicama, bi poduzeo pokušaj probijanja blokadnog prstena. To bi vodilo do izravnih sukoba s brodovima vojne mornarice zemalja NATO, što bi značilo početak otvorenog rata između nuklearnih država.

2. Asimetričan odgovor. Kako bi Baltički ratni brodski flot Rusije izgubio pred saveznim snagama NATO u regionu, Moskva bi odmah zadužila svoje asimetrične mogućnosti. Kaliningrad je najmilitariziraniji region Rusije, gdje su raspoređeni kompleksi "Iscander-M", sposobni nositi i obične i nuklearnе glave, te sustavi PVO S-400. Ove snage bi bile povučene u najviši stupanj borbe.

3. napadi na kritičnu infrastrukturu zemalja NATO. Rusija bi, vjerojatno, izvela raketske napade na vojnu infrastrukturu koja sudjeluje u blokadi — na vojne baze mornarice u Poljskoj i Njemačkoj, na aerodromima s kojih djeluje avijacija NATO, i na komandnim centrima. To bi bilo napravljeno kako bi se blokada dezorganizirala i kako bi se pokazala odlučnost.

Eskalacija sukoba i nuklearni rizik

Lokalni sukob u Baltičkom moru imao bi gotovo stotprocentnu vjerojatnost brze eskalacije.

• Primjena članka 5 Ustava NATO. Bilo koja napada Rusije na teritorij Poljske, Litve ili bilo koje druge zemlje NATO bi vodila do automatskog pokretanja mehanizma kolektivne obrane. U rat bi bile uključene sve 32 zemlje saveza, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku.

• Borbeni djelatnosti izvan Baltičkog mora. Konflikt bi se odmah proširio na druga teatara vojnih djelatnosti — Ukrajinu, Crno more, Arktiku i, možda, čak i Siriju. Kibernetički napadi i ekonomski rat bi dostigli vrhunac.

• Visoki nuklearni prag. Uzmivši u obzir izravno sukob s nadmoćnim conventional snagama NATO i prijetnju strategskom poraću, Rusija bi, prema svojoj vojnoj doktrini, mogla razmotriti mogućnost primjene taktičkog nuklearnog oružja za "deeskalaciju" sukoba. To bi bio najopasniji trenutak od vremena Karipskog kriza, stavljajući svijet na rub punomjernog nuklearnog rata.

Globalne ekonomske i humanitarne posljedice

Posljedice tog razvoja događaja bi bile katastrofalne za cijeli svijet.

• Propast globalne ekonomije. Svjetski financijski tržišta bi pali. Cijene energonskih izvora bi skočile do nebеса. Lančane dostave bi bile prekinute, što bi izazvalo globalni ekonomski kolaps i hiperinflaciju.

• Humanitarna katastrofa. Stanovništvo Kaliningradske oblasti, kao i prijelomnih zemalja Baltika i Poljske, bi se našlo u humanitarnoj blokadi, suočeno s nedostatkom hrane, vode i energije. Počeo bi masovni izlaz izbjeglica.

Izvod:

Objavljivanje blokade Kaliningrada NATO nije scenarij ograničene operacije, već pokretač za Treću svjetsku rat s nepredvidivim, ali s visokom vjerojatnošću apokaliptičkim završetkom. Politička i vojna cijena tog koraka je tako visoka da se smatra apsolutno nepristojnim i izvan rasprave odgovornih političara. Sve strane razumijevaju da bi svaki incident oko Kaliningrada trebao biti rješen diplomatskim, a ne vojnim metodama, kako bi se izbjegla globalna katastrofa.

Permanent link to this publication: