S tukom pogleda znanosti sreća nije samo privremeno osjećaj, već složen kompleks psiholoških, neurobioloških i čak genetičkih faktora. Znanstvenici često ga nazivaju subjektivno blagostanje (subjective well-being), koje se sastoji od tri osnovna komponenta:

1. Prisutnost pozitivnih emocija (radost, zadovoljstvo, uzbuđenje).

2. Odustanak od negativnih emocija (tugica, gnjev, anksioznost).

3. Općenito zadovoljstvo životom (kognitivna ocjena vlastitog života kao dobroga i meaningful).

Dajmo promatrati što o tome kažu različite znanosti.

1. Psihologija sreće

Psiholozi su izdvojili nekoliko ključnih faktora koji trajno su povezani s osjećajem sreće:

• Socialne veze: To je, možda, najjači predictor. Kvalitetne, duboke veze s obitelji, prijateljima i zajednicom daju nam osjećaj pripadanja i podrške.

• Sjećanje na cilj i smisao: Ljudi koji vjeruju da njihov život ima značenje i da oni dopriježuju nešto veće od sebe, obično su sretniji. To može biti posao, hobij, volontiranje ili briga o obitelji.

• Stanje "potoka": Poglazđenje u zanimljivo i malo složeno djelo, kada vrijeme zaustavlja, a vi ste potpuno skupljeni.

• Praktika zahvalnosti i dobrote: Svjesno pozornost na dobre stvari u životu i postizanje altruističkih postupaka aktiviraju "centri nagrade" u mozgu.

• Prinimanje sebe i svojih emocija: Potjerivanje stalnog srećenja je kontroproduktivno. Psihološki zdravi ljudi prihvaćaju cijeli spektar emocija, uključujući tugu, kao dio života.

2. Neurobiologija sreće

Sreća ima kemijsku osnovu. Za naša pozitivna osjećanja odgovaraju nekoliko ključnih nevrotransmitera i hormona:

• Dopamin: Često se naziva "hormonom nagrade". Izbacuje se kada očekujemo ili dobivamo nešto ugodno (hrana, postignuće, pohvala). To je motivator i pokretač želja.

• Serotonin: Regulira raspoloženje, apetit i san. Nizak nivo serotonina povezuje s depresijom. To tvar stvara osjećaj mirnosti i samopouzdanja.

• Oksitocin: "Hormon objema" ili "hormon ljubavi". Izbacuje se pri društvenim kontaktima, fizičkoj bližini, povjerju. Snažno pojačava društvene veze.

• Endorfini: Prirodni "obezboljavajući". Izbacuju se u odgovor na stres i fizičku napornost (npr. "euforija trkača"), stvarajući osjećaj laganosti i zatupljujući bol.

Važan izvod: Sreća nije trajni visoki nivo ovih tvari, već više zdrav balans i sposobnost mozga da ih efikasno iskoristi.

3. Genetika sreće

Istraživanja blizanaca pokazuju da sreća ima nasljedni komponent. Znanstvenici procjenjuju da oko 30-50% našeg "osnovnog nivoa sreće" se određuje genetikom. To se naziva "zadana točka sreće" (happiness set point).

Nakon snažnih pozitivnih ili negativnih događaja (pobjeda u loteriji ili gubitak posla) nivo sreće obično se vremenom vraća na tu individualnu "točku". Međutim, to nije prigovor! Ostalih 50-70% zavisi od naših razmišljanja, postupaka i strategija ponašanja.

4. Evolucijska psihologija

S evolucijske točke gledišta, "sreća" je mehanizam koji nas motivira na djela korisna za preživljavanje i reprodukciju:

• Dopamin motivira tražiti hranu i partnere.

• Oksitocin pojačava društvene veze potrebne za preživljavanje u grupi.

• Osjećaj zadovoljstva nakon postignuća utvrđuje korisno ponašanje.

Kratki znanstveni recept sreće (temeljen na podacima)

Znanost predlaže ne gonić za privremenim užitljem (hedonističko srećenje), već uložiti snage u ono što daje dugoročno zadovoljstvo (eudemonističko srećenje):

1. Investirajte u odnose. Provođite vrijeme s bliskima, poglubljujte kontakte.

2. Budite zahvalni. Redovno zapisujte ili sjećajte se 3-5 stvari za koje ste zahvalni danas.

3. Pomagajte drugima. Altruizam aktivira centri užitka u mozgu.

4. Najdite "potok". Zanima se temom koju vas potpuno pohvati.

5. Movejte se. Fizička aktivnost je moćan prirodni antidepresant.

6. Praćujte osviještenost (mindfulness). Umjeće živjeti "sada i ovdje" smanjuje anksioznost o budućnosti.

Izvod: S znanstvene točke gledišta, sreća nije krajnji punkt, već proces i vještina. To je rezultat našeg stila života, razmišljanja i, što najvažnije, kvalitete naših odnosa s drugim ljudima.

Permanent link to this publication: