Libmonster ID: RS-5182

Božići u opisu Ivana Šmeljova: mitopoezičnost djetinjstva i ontologija praznika

Bliskošću Ivana Sergejeviča Šmeljova (1873–1950) prema temi Božića u njegovom kasnijem, izbjeglu djelu («Ljeto Gospodje», 1927–1948; pojedinačni priče) predstavlja ne samo nostalgiju za revolucionarnim životom, već složenu umjetničko-teološku rekonstrukciju cjelokupnog svemirskog uređenja. Božići u Šmeljevu nisu samo fazni period kalendara, već vrijeme postalo prostor sakralnosti, u kojem kroz dječje iskustvo se otkriva dubinska veza života, vjere, prirode i narodne duše.

1. Hronotop Božića: vrijeme kao praznik i vječnost.

Šmeljov stvara osjećaj proširenog, smislenog vremena. Božići za dječaka Vanku nisu samo dani između Božića i Krštenja, već «praznici-praznici», poseban stanje svijeta:

Cikličnost i ritam: Vrijeme se kreće ne linearno, već po krugu svetih događaja — od sočelja s njegovom tišinom i očekivanjem zvijezde do razguljnih «strašnih večera» i očistiteljeg Krštenja. Svaki dan ima svoj liturgijski i svakodnevni kod.

Sakralizacija svakodnevnice: U Božićima cijeli život postaje ritual. Čak i najobičniji djelovi — gođenje stoke, čišćenje doma, priprema hrane — napune simbolički smisao. «Svijet je zamrlio u očekivanju Čuda, i sve u njemu je postalo znak tog Čuda».

Snimanje granica: Kao i u narodnoj tradiciji, u Šmeljevu Božići su vrijeme kad se stire graniča: između svijeta živih i mrtvih (sjećanja, molbe), između društvenih slojeva (u dom dolaze i siromaši, i koljadori), između zemaljskog i nebeskog (nebo «otvoreno», zvijezde «govore»).

2. Semantika praznika: od Božića do Krštenja.

Šmeljov pažljivo ispisuje unutarnju logiku svakog stadija Božića, pokazujući ih kao jedinstveni liturgijski godišnji krug u miniaturi:

Božić: Apoteoza obiteljske, toplе «domaće» svetosti. mirisa jelke, voska, mandarina; osjećaj «božićkog čuda» kao intimnog obiteljskog događaja. Ključno ovdje je vješanje Božića u svijetu, i zato postaje ugodan i staničen.

«Strašni» večeri (pred Vasiljevim danom i Krštenjem): Vrijeme igračke, karnevalske inverze. Gadanja, riješeni, «strašne» priče. Šmeljov ne osuđuje tu «grešnu» stranu iz gledišta stroge crkvenosti, već ju pokazuje kao narodnu «oddušinu», prirodnu reakciju na napetost sakralnog perioda. Kroz dječako strah i znanje se poznaje i iracionalna dubina svijeta.

Krštenje (Bogojavljenje): Kulminacija i završetak. Očistiteljstvo i red. Mróz, svetovanje vode, slavni krsni hod na Iordan. Ako je Božić bio Bog koji je ušao u dom, tada je Krštenje Bog koji se javlja svijetu, svetujući stvari. Simbol pobjede svjetlosti i strukture nad božićnim kaosom.

3. Gastronomija kao liturgija: «piro bitiža».

HRV

Permanent link to this publication:

https://library.rs/m/articles/view/Božić-u-opisu-Ivana-Šmeljova

Similar publications: L^Serbia L^World Y G

Publisher:

Znanost Hrvatske → Contacts and other materials (articles, photo, files etc)

Author's official page at Libmonster: https://library.rs/Hrvatska

Find other author's materials at: Libmonster (all the World) • Google • Yandex

Permanent link for scientific papers (for citations):

Božić u opisu Ivana Šmeljova // Belgrade: Library of Serbia (LIBRARY.RS). Updated: 14.01.2026. URL: https://library.rs/m/articles/view/Božić-u-opisu-Ivana-Šmeljova (date of access: 19.06.2026).

Comments:

Reviews of professional authors

Order by: expand all

Per page:

There are no comments yet

New publications:

News from other countries:

LIBRARY.RS - Serbian Digital Library

Create your author's collection of articles, books, author's works, biographies, photographic documents, files. Save forever your author's legacy in digital form. Click here to register as an author.

Library Partners

	Editorial Contacts Chat for Authors: RS LIVE: We are in social networks:
	About · News · For Advertisers