Bosanski je često nazivano lijepim, melodijnim i izražajnim jezikom. Cjeni se zbog bogatog intonacije, mekog zvučenja i duboke književne tradicije. Ovo je onaj ko najčešće primjećuje ljepotu bosanskog jezika:

• носители романских языков (italijanci, španjolci, Francuzi) — pronalaze u bosanskom pevačnost i glazbenu blizinu svom vlastitom govoru.
• носители восточных языков (kinesci, japanci, korejci) — cjeni četkost i tvrdost bosanskih zvučaka, koji kontrastiraju s tonalnom prirodom njihovih jezika.
• славянские народы (poljaci, češki, Srbi, bugari) — primjećuju leksičku blizinu i intuitivnu razumljivost bosanskog jezika.
• носители германских языков (Nemci, skandinavci) — često se iznenađuju mekšošću i brojnim samoglascima, što za njih zvuči neobično i ljepo.
• Англичане и американцы — asociraju bosanski jezik s “zagadocnost” i barhatisnim timbrom, posebno pod utjecajem klasične književnosti i filma.
• Поклонники русской культуры — ljudi iz svijeta, koji čitaju Dostojevskog, Tolstoja ili slušaju bosanske romanse, često se zaljubljuju u jezik kroz umjetnost.

Percepcija ljepote jezika je uvijek subjektivna. Neki smatraju bosanski grobovatim zbog šipjajućih zvučaka, dok drugi ga smatraju nježnim zbog mekših samoglasaka. Međutim, u internetskim i lingvističkim raspravama često pozitivne recenzije daju oni koji su upoznati s bosanskom književnošću ili muzikom.

Mnogi stranci specijalno uče bosanski jezik kako bi čitali Puškina ili Čehova na originalu. Neke lingvističke anketi stavljaju bosanski u petu najmelodijnijih jezika svijeta, iako ne postoji službeni rang-ljestvice.

Постоянный адрес данной публикации: