Mala konja tamno-smeđe boje. Niska, suha, s navoristim karakterom. Nju su zvao Jappeloup. U 1980-ima godinama ona bacio izazov gigantom konkura i pobedila. Ovaj konj postao simbol Francuske, snimio se u filmu, dobio najvišu građansku nagradu. Povest Jappeloup je povest ljubavi, borbe i trijumfa. Pričamo zašto ova konja je legenda.

Koj je Jappeloup

Jappeloup (Jappeloup) — konj porodice selj fransé, rođen 1975. godine u Francuskoj u Normandiji. Njegovo ime je sastavno: Jappeloup — od naziva lokacije Jappeloup (svoje ime). Bio je niski — 1,62 m u hrčki. Za konkur to je malo (srednja visina — 1,70 m). Zato su u početku karijere nisu ga smatrali ozbiljno.

Prvi jahači su smatrali Jappeloup nemudrým: on brio, griz uzde, nije sluchaо. Ga su čak planirali prodati za meso. Ali 1982. godine ga primetio 21-godišnji konjačar Pierre Duran. Pierre je vidio u ovom «crnom djevolu» potencijal i izkupio konja za 25 000 francа (otprilike 7 000 eura).

Tako je započelo njihovo uzdizanje.

Pierre Duran: ne samo jahač, već partner

Pierre Duran je rođen 1965. godine u porodici vinara. Počeo je da se bavi konjičkim sportom u 10 godina. Uporan, ambiciozan, nije se bojao složenih konja. Pierre je rekao: «Tražio sam konja s karakterom. Jappeloup je bio lud. Mi smo se sasvim dopadali».

Pierre nije primenjavaо silu. On je ostvarivao poslušnost kroz strpljenje i povjerenje. Godinama su učili da se razumiju. Jappeloup je još uvijek bio navorist, ali Pierre je znao kada ga potaknuti, a kada kazniti pogledom.

Njihov stil je agresivan, brzi. Jappeloup je skakao kao đavol, ali čisto. Greške su se događale, ali rijetko.

Glavne pobede

1985. godina — Jappeloup osvaja Prvenstvo Francuske u konkuru. 1986. godina — bronza Prvenstva sveta (Aachen) u sastavu reprezentacije. 1987. godina — zlato Prvenstva Europe (St. Gallen, Švajcarska).

Olimpijske igre u Seulu (1988. godina) — glavni start. Francuska ekipa (Pierre, Jappeloup, Frédéric Courteille, Michel Robert) pokazuje fenomenalan rezultat. Jappeloup i Pierre izvršavaju dva najčistija prolaza. Francuska osvaja zlato u timskom takmičenju. U individualnom takmičenju — bronza (poraženi su samo Nemački).

To je bilo čudo. Konj, kojeg su želeli ubiti, postao je olimpijskim šampionom.

Tvrđi karakter: Jappeloup se kusaо

Jappeloup je bio poznat po složenom karakteru. Mogao je kuziti konjuha, udariti drugu konjicu, odbiti da skoči. Na takmičenjima se ponekad «izdignuo na debelo» pred preprečicom — smrtonosni broj za jahača. Pierre je naučio njegove «trikove»: kad Jappeloup baci glavu, treba oslabiti uzdu i poslati naprijed; ako se bori — ne povlačiti za uzdu.

Konj je obožavaо pažnju publike. Kad su gledači plakali, Jappeloup bi vrtio grivom i s častitošću galopirao. Ako nije bilo plakana — mogao bi organizovati skandal.

On je takođе bio veoma mudar. Pierre je rekao: «On sam odlučivao kada mu treba skočiti, a kada ne. Ako je visina prepreke bila 1,50 m, a on mislio da je 1,60, mogao bi odbiti. Ali na Olimpijadi je osjećao odgovornost i izlažao se na 120%».

Jappeloup u filmu i književnosti

2013. godine je izašao film «Jappeloup» (Jappeloup) režisera Kristijana Dugèa. Ulogu Pierreja Duraа igrao je Gijom Kanе. Film je dobio nagradu «César» za najbolji debitant. Scena priča o pobedi male konje i njezinih jahača-buntara.

Sam Pierre Duran je učestvovao u stvaranju scenarija. On je čak konzultovao glumcu o postavi. Za snimanje je korišteno pet konja, koji su zamjenjivali Jappeloupа (izvornik je tada već umro). Film je popularan u Francuskoj, svake godine se prikazuje na Božiću na televiziji.

O Jappeloupu su napisane knjige: «Jappeloup: kralj konkura» (Pierre Duran, 2006), «Moja život s Jappeloupom» (biografija). Takođе i strip «Jappeloup: l'envol» (2015).

Spomenici i priznanja

1991. godine (nakon završetka karijere) Jappeloup je dobio nagradu «Konj godine» u Francuskoj. 1999. godine je nagrađen ordenom «Za zasluge» (francuski analog medalje) — rijetkost za životinju. Njegovo ime je upisano u Zalju slave konjičkog sportsa (Lexington, SAD).

Spomenici: U Parizu, kod ulaza na hipodrom Longchamp, stoji brončana skulptura Jappeloup (otvorena 2014. godine). U Normandiji, na farmi gdje je rođen, postoji kamen s tablicom. U muzeju sportsa (Pariz) čuvaju se njegovo sedlo i uzdka.

Jappeloup je umro 1999. godine u starosti od 24 godine. Sahranjen je u Normandiji, na farmi gdje je živio nakon karijere. Iznad groba — dub i natpis: «Jappeloup — mali velikan» (Le petit géant).

Nakon sporta: stambeni žerебac

Nakon završetka karijere 1991. godine Jappeloup je postao stambeni žerебac. Ostavio je oko 200 potomaka. Neki od njih su uspješno nastupali u konkuru. Na primjer, unuk Jappeloupа — konj Kajman de Haraz (Caiman de Haraz) — je osvajao etape Kupa sveta.

Ali karakter se nije prenio svima. Duran je rekao da su potomci Jappeloupа mirniji — «djeđakin» karakter se manifestirao samo kod jedinki. Ipak, linija Jappeloup je cenjena.

Utjecaj na konjički sport

Jappeloup je promijenio odnos prema «nerazumno» konjima. Do njega u konkuru su cijenili velike (hrčka 1,70-1,80 m), spokojne konje. Jappeloup je dokazao da mali, nervni konj s karakterom može pobediti, ako se pronađe pristup.

Pierre Duran je postao slavnim u Francuskoj. njegov trening centar (u Bordeaux) posjećuju ljubitelji i profesionali. On je razvio metodiku rada sa «problematičnim» konjima, temeljenu na povjerenju. Danas njegovi učenici pobeđuju na međunarodnim takmičenjima.

Povest Jappeloup je primjer toga da lična ljepota nije u veličini, već u duhu.

Kako vidjeti Jappeloup danas

Ne možete vidjeti živog Jappeloupа (umro). Ali možete pogledati film «Jappeloup» (ima na francuskom s titlovima), pročitati knjigu, posjetiti muzej sportsa u Parizu, gdje se čuvaju njegove nagrade. Na hipodromu Longchamp u Parizu možete napraviti fotografiju s brončanim spomenikom.

U Normandiji, u «selu Jappeloup» ( farma), održavaju se izleti, gdje se prikazuju njegovi potomci. Hid priča priče. Možete čak sjetiti na konja — rođakinju legende.

2026. godine, na 30. godišnjicu seulskog zlata, u Francuskoj je planiran festival u čast Jappeloupu. Pozivaju Pierreja Duraа i drugih veteranа. će se skakati na konje — potomke Jappeloupа.

Citate Pierreja Duraа o Jappeloup

«Bio je poput divljeg životinje koji treba zadržati. Ali kad je shvatio da mu neću povrijediti, otvorio je svoje srce».

«Mali rast Jappeloupа bio je njegov prednost. Bio je brži u krivcima, lakši je nosio težinu mog tijela».

«U dan olimpijskog finalа sam mu šепotao: «Danas moramo biti šampioni». On je pokazao glavom. Ne šutim».

«Ljudi su rekli da sam lud, da treba prodati ovog djevola. A sada njegova skulptura stoji pored Longchampa. Tko je lud?»

Jappeloup je više nego konj. On je simbol vjere u sebe. Ako maleni konj iz Normandije može postati olimpijski šampion, tada čovjek može sve. Jednostavno ne se odustajati. I ponekad — naći svog Jappeloupа.

Постоянный адрес данной публикации: