250 godina Deklaracije neovisnosti SAD-a: između jubilejnog ognjišta i egzistencijalnog pitanja

4. srpnja 2026. godine Sjedinjene Američke Države slavljaju 250. rođendan — sedamdesetogodišnjicu potpisivanja Deklaracije neovisnosti. U Filadelfiji, gdje prije 250 godina Drugi kontinentalni kongres je prihvatio dokument koji je proglasio raskid s britanskom krunom, danas su održane patriotske govorice. Na Nacionalnoj aleji u Washingtonu se odvija veliko šou «Salut Americi» s rekordnim 850 tisuća ognjišta. Prvi put u povijesti, nad Manhettenom se u čast Dana neovisnosti spušta poznati balon na Times Square-u. Ali iza tog veličanstva se skriva zabrinuta stvarnost: američko društvo se do svog rođendana došlo razdvojeno, a glavno pitanje koje zvuči u dan 250. godine je — hoće li ta zemlja ići još barem tako mnogo godina?

Deklaracija koja je promijenila svijet

4. srpnja 1776. godine predstavnici trinestog britanskog kolonija u Filadelfiji su usvojili dokument, autor kojeg je bio Thomas Jefferson. U njemu je proglasljeno ideje koje danas izgledaju samozadovoljavajuće, ali u toj dobi su bile smješne izazove: svi ljudi su stvoreni jednaki i nadeličeni neodvojivim pravima na život, slobodu i strast za srećom. Deklaracija je zakonom činila pravo naroda mijenjati ili svrgavati vlast, ako ona krši ta prava. Kao što je primjetio predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier u pozdravnoj poruci, revolucionari su potpisali dokument koji je trebao promijeniti povijest.

Ti principi su postali temelj američke identiteta. Tijekom 250 godina zemlja je pokušavala izgraditi «bolji Savez», kako se kaže u predgovoru Ustava. Ali taj put nikada nije bio ravan: Deklaracija je proglasila opštu jednakost, ali republika koja je slijedila je stoljećima borila se protiv robovlasništva, segregacije i neravnosti. Sam Ustav, kako navode povjesničari, je postao povijest neokončanog iskupljenja — svaka izmjena je bila priznanje da je izvorni dokument ostao nepotpun.

Jubilej koji dijeli

Za 250. godinu Amerika se pripremala ozbiljno. Još 2016. godine Kongres je osnovao Komisiju za sedamdesetogodišnjicu za koordinaciju nacionalnih slavlja. U siječnju 2025. godine predsjednik Donald Trump je potpisao naredbu o stvaranju ciljane grupe «Slavljenje 250. godine Amerike» pri Bijeloj kući. Po zamjeri organizatora, to bi trebalo postati najveće i najinkluzivnije jubilejno događanje u povijesti zemlje.

Međutim, priprema za slavljima se pretvorila u još jednu političku bitku. Demokrati su optužili predsjednika da koristi jubilej za partajski spektakl pred izbornicima u Kongresu u studenom i pokušava «prepisati» povijest SAD-a u sjajnoj verziji. Republikanci, s druge strane, su inzistirali na tome da takav razmjerni događaj zaslužuje veliku godinu. Rezultat — barem sedam saveznih država su se odrekle sudjelovanja u «Velikoj američkoj tržnici saveznih država», glavnom događaju slavlja, što je postalo očituoća svjedočanstvo fragmentacije i politizacije jubileja.

Egzistencijalno pitanje: će li Amerika postojati još 250 godina?

Najuži simptom je javno raspoloženje. Prema anketi Reuters-a i Ipsosa provedenoj u lipnju 2026. godine, oko 38 posto Amerikanaca vjeruje da će SAD-u biti više ne postojati kao jedina zemlja za 250 godina. Među demokratima to vjeruje 40 posto, među republikancima — 26 posto. To nije samo statistika — to je svjedočanstvo dubokog kriza povjerenja u institucije i budućnost zemlje.

Kao što piše kinesko izdanje China Daily, «jubileji su ogledala. Odraz koji se danas predstavlja SAD-u je gorućiiji nego ognjiši koji osvjetljavaju nebo u Dan neovisnosti». Polarizacija je pretvorila političke nesuglasice u egzistencijalni sukob, imenovanja sudaca sve češće se percepiraju kroz partajne okve, a legalnost izbora se sve češće postavlja pod sumnju s uznemirujućom regularnošću. Konstitucionalne norme koje su nekada bile podržane nepisanim ograničenjima, sve više ovisne su o pravnoj formalnosti.

Istraživači s Univerziteta Cornell nazivaju trenutni trenutak «posebno teškim» za američku demokraciju zbog jedinstvenog kombinacije društvenih, političkih i ekonomskih pritiska. Human Rights Watch u svom izvješću za 2026. godinu zabilježio je da je administracija Trumpa «značajno podorvala ili stavila pod opasnost nadležnost zakona, slobodu riječi, pravo glasa i ključne mehanizme nadzora, odgovornosti i transparentnosti».

Tko određuje prošlost, tko određuje budućnost

Središte jubilejnih spora je borba za interpretaciju povijesti. Administracija Trumpa ne samo slavi 250. godinu, već pokušava zaključiti službeni narativni liniju koja bi naglašavala veličinu osnivača, konstitucionalne tradicije i nacionalnu slavu. Kao što navodi kinesko izdanje The Paper, «onaj koji određuje 1776. godinu, većinom će odrediti i 2026. godinu». Međutim, ovaj službeni narativ se suočava s rastućim skepticizmom: mnogi Amerikanci sve češće se postavljaju pitanje, je li postojeća sustava sposoban odgovoriti na stvarne probleme — društvenu razdjelnicu, ekonomsku neravnost i institucionalni kriz.

Paradox 250. godišnjice, po mišljenju stručnjaka, je da «političke elite pokušavaju pozvat na temelje, a obični građani sve više sumnjuju, je li ta sustava sposoban odgovoriti na stvarne probleme života — razdruženost, kaos i bezred». Zemlja slavi svoj rođendan, ali sama se potapa u duboki tragovanje identiteta. Kao što piše The Paper, «to nije samo slavljenje, već sud nad tome što je Amerika»[reference:28].

Međunarodno izmjerenje: hegemonija pod pitanjem

Vanjski politički kontekst još više pojačava unutarnju nestabilnost. Kineska stručnjakinja Aleksandra Vojtolovska primjetila je da Amerikanci su nezadovoljni i unutarnjom politikom predsjednika Trumpa koji širi izvršnu vlast na račun zakonodavne i sudbene grane, i njegovom vanjskom politici. U dva godine republička administracija je započela rat protiv Irana, izvela vojne operacije u Venecueli, izvela operacije u Ormuzskom kanalu, te izvela zračne napade na ciljeve u Jemenu, Somaliji, Nigeriji, Siriji i Iraku.

U ovoj situaciji jubilejni slavljima, po mišljenju Vojtolovske, izgledaju kao «piro u vrijeme kuge». Masovna tržnica, najveći ognjišta, paruska regata, avijacijska predstava i brojne koncerti izazivaju prilogoditeljski pitanje: koliko je prilično finansirati te događaje iz budžeta?

Međunarodni autoritet SAD-a također prolazi kroz ispitivanje. Kao što navodi China Daily, nakon 1945. godine Washington je mnogo toga osiguravao globalnu arhitekturu sigurnosti, ali prilike imaju obaveze. Financijska dominacija dolara, kontrola nad plaćalnim sustavima i sankcijska politika su pretvorile financijsku vlast u geopolitički ključ, što nužno dovodi do asimetričnih troškova za druge zemlje.

što dalje: reformacija ili propast?

250. godišnjica Deklaracije neovisnosti postala je trenutak istine. Osnivači SAD-a, kako podsjeća China Daily, «namjerno su stvorili sustav sposoban za korekciju, jer su razumijeli ljudsku nesavršenost». Svaki period obnove zahtijevao je tešak samoupravljanje, a ne utišljiva mitologija.

U taj jubilejni dan je kongresnik Salad Karbahl pozvao Amerikance «ponovno posvetiti se vrijednostima koje su vodile našu zemlju prema boljem Savezu tijekom 250 godina»[reference:36]. Pitanje je samo hoće li taj poziv uslišati oni koji već ne vjeruju u mogućnost takvog Saveza. Jer, kao što je ispravno primjetio jedan od korespondenata, «demokracija slabi kad građani gube vjerovanje da stvarno formiraju svoje vlastito budućnost. Demokracija zahtijeva više nego samo formalni izbori».

250 godina Deklaracije neovisnosti nije samo prilika za ponos, već i upozorenje. Nacija osnovana na ideji da su svi ljudi jednaki, danas je više nego ikad udaljena od tog ideala. I dok ognjiši osvjetljavaju nebo iznad Washingtona, milijuni Amerikanaca se postavljaju pitanje: hoće li njihova zemlja, koja je preživjela građanski rat, Veliku depresiju i mnoge druge krize, preživjeti kriz povjerenja u samu sebe? Odgovor na to pitanje će odrediti ne samo sudbinu SAD-a, već i budućnost cijelog svijeta koji je tijekom desetljeća živio po američkim uzorima.

Permanent link to this publication: