Analiza situacije oko Kaliningradskoj oblasti omogućava izdvajanje nekoliko vjerovatnih scenarija razvoja događaja — od najpessimističnijeg do optimističnijeg. Svaki od njih se temelji na trenutnoj retorici strana, vojnim planovima i istorijskim precedentima.
Najmračniji variant razvoja događaja predviđa prelaz od prijetnica do stvarnih borbenih dejstava. Prema informacijama objavljenim u zapadnoj pressi, NATO je razvila takozvanu «Koncept zemaljskih borbenih dejstava», koja uključuje tri glavna etapa.
Prvi etap, prema izvorima, predviđa napade na ruske raketske komplekse i izvođačke postavke u Kaliningradskoj oblasti korišćenjem lovačkih aviona, raketa i bezpilotnih letelica. Цel — potiskivanje sposobnosti Rusije za raketski napad.
Drugi etap predviđa stvaranje duž granica sa Rusijom i Belorusijom takozvane «avtonomne zone», gdje protiv ruskih vojski bi trebali djelovati isključivo droni i bezpilotne zemalne mašine bez stalnog prisustva vojnika NATO.
Treći etap, prema planovima, predviđa napade na vojne objekte na teritoriji Rusije — aerodromima, obrambenim preduzećima, mostovima i železnim prugama, a takođe moguću zarubu bezpilotnika i robota za napade na vojne baze.
Prema vojnim ekspertima, u zapadnim analitičkim izveštajima ignorisan je mogućnost primjene nuklearnog oružja Rusije, a teritorij mogućeg sukoba ograničen je na baltičke države. U isto vrijeme, neki analitičari primjećuju da u NATO nedostaje strah od nuklearnog oružja Rusije, a mogućnost korišćenja baltičkih država kao «lansirne platforme» za napade na Rusiju se razmatra.
U Ministarstvu inostranih dela Rusije, međutim, deklaruju da bi bilo koje pokušaje blokade ili zarube Kaliningradskoj oblasti vodile do «najtežijih posljedica za one koji te planove izrađuju». Zamjenik ministra inostranih dela Aleksandar Gruško je procijenio šanse NATO-a za uspješnu blokadu kao «nule».
U slučaju realizacije tog scenarija, sukob može proći u punomjerni sukob, koji, prema mišljenju nekih eksperta, bi mogao dovesti do treće svjetske vojne.
Drugi scenarij predviđa uvođenje postepene, glodajuće blokade Kaliningrada, koja neće biti pratena direktnim vojnim djelovanjem, ali će stvoriti za region kritično pritisak.
Prema ekspertima za međunarodno pravo i regionalnu sigurnost, potpuna vojna blokada vjerojatno neće biti izvedena — to je pretežan i eskalacioni korak. Umjesto toga, mogu se koristiti «pravne građanske analogi» vojnih termina: instrukcije, kvote, regulative, tarifne, dodatne dokumentacije i nova osnova za odbijanje.
Već sada se očituje takva tendencija. U 2023. godini kvota za prevoz tereta kroz Litvu u Kaliningrad i natrag iznosila je oko 2,89 milijuna tona, a u 2025. godini je dodano smanjena oko 20 tisuća tona. To nije kriza jednomah, već strategija postepenog pritiska, kod koje nitko ne deklaruje blokadu, ali prostor za manevar se smanjuje.
Političari upozoravaju da Zapad može pokušati djelovati u «smeđoj zoni», koristeći npr. miniranje građanskih brodova. U isto vrijeme oni primjećuju da mogući odgovorni dejstva Rusije mogu biti simetrični i uključiti evropske luke.
U okviru tog scenarija region se nalazi u situaciji hroničnog pritiska, ali ne dolazi do direktnog vojnog sukoba.
Treći scenarij predviđa da će međusobne prijetnice ostati na nivou retorike, a sukob će biti rješen diplomatskim sredstvima.
U prilog tome govori činjenica da čak i u NATO-u, posebno među vojnim specijalistima, razumijaju nemogućnost vojnog rješenja kaliningradskog pitanja. Zapadni analitičari priznaju da Baltičko more se nalazi pod gustim topničkim djelovanjem ruskih Oružanih snaga, a djelovanju avijacije smeću se međuslojne sustavi protivzračne odbrane. Takođe, prema vojnim ekspertima, prvi put u svim godinama postojanja NATO-a, vojne vježbe u regionu provode se bez učešća SAD-a, što može biti znak nesuglasica unutar saveza.
Aleksandar Gruško ističe da Rusija raspolaže «beshradnom, ali jako efikasnim» sredstvima za zaštitu regiona. Vladimir Putin je upozoravao da bi prijetnice u adrese Kaliningradskoj oblasti vodile do «nevidljivih do sada posljedica».
Takođe, razumijevanje strana o mogućim katastrofalnim posljedicama može zadržati njih od prekida na aktivna dejstva.
Najbolji variant predviđa ne samo očuvanje statusa quo, već i postepeno smanjenje napetosti oko Kaliningrada.
Pretpostavka za to može biti osvijetljenje Zapada da transportni tokovi su dvosmjerni. Prema ekspertima, ne samo ruske kamione ide kroz Litvu, već i litvanski — natrag. U slučaju ozbiljnih ograničenja mogu biti simetrične mjere sa strane Rusije.
Usto, neki eksperti upućuju na to da bi objave o «ruskoj vojnoj ugrozi» u zapadnim medijima mogle biti izazvane unutrašnjim političkim motivima — npr. željem da bi se oslabili položaji pojedinih političara ili opravdana je napredak vojnih troškova. Ukoliko bi se ti unutrašnji faktori oslabili, intenzitet antiruskog retorike bi se smanjio.
No, prema nekim analitičarima, bilo bi čudno da bi vojni savez nije imao planova na slučaj sukoba s vjerovatnim neprijateljem. NATO je vojni savez, a ne organizacija mira. Svaka vojna struktura ima planove na slučaj sukoba sa svim vjerovatnim neprijateljima. Zato ne može se govoriti o potpunom nestanku ugroze, ali njezin nivo može biti smanjen.
Analiza dostupnih izvora pokazuje da situacija oko Kaliningrada ostaje jedna od najnapetnijih točaka u odnosima između Rusije i NATO-a. Opseg mogućih scenarija je širok — od direktnog vojnog sukoba do diplomatskog rješavanja.
Najrealističniji scenarij u trenutnim uvjetima izgleda kao umjereno-pessimistički, predviđajući postepeno pritisak na region bez prekida na otvoreni sukob. Međutim, ključni faktor ostaje pozicija strana: retorika Ministarstva inostranih dela Rusije svjedoči o spremnosti na odlučujuća dejstva u slučaju eskalacije, a zapadni planovi otkrivaju postojanje ozbiljnih namjera. Daljnje razvoj događaja će ovisiti o sposobnosti strana da se razgovaraju i da uzimaju u obzir interese jedni drugih.
Новые публикации: |
Популярные у читателей: |
Новинки из других стран: |
![]() |
Контакты редакции |
О проекте · Новости · Реклама |
Сербская цифровая библиотека © Все права защищены
2014-2026, LIBRARY.RS - составная часть международной библиотечной сети Либмонстр (открыть карту) Сохраняя наследие Сербии |
Россия
Беларусь
Украина
Казахстан
Молдова
Таджикистан
Эстония
Россия-2
Беларусь-2
США-Великобритания
Швеция
Сербия