1. jun — Dan zaštitu djece. Mi smo navikli misliti o zaštiti od rata, bolesti, nasilja. Ali postoji još jedna ugroza: djetski rad. U svijetu 160 milijuna djece rade umjesto da uče i igraju. One kopaju, prave, hodaju ispod zemlje. Ne za plaću, nego za misku riže. 1. jun — dan kada trebamo reći: «Djetinstvo nije za rad». Pričamo o razmjerima problema, borbi i tome kako svatko može pomoći.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, 2026. godine u svijetu 160 milijuna djece u dobnoj skupini 5-17 godina su zaposlena u djetskom radu. To je svaki 10-ti dijete. Najviše u Africi (72 milijuna), Aziji (62 milijuna), Latinskoj Americi (13 milijuna). 80% djece rade u poljoprivredi, 12% — u uslužnom sektoru, 8% — u industriji (uključujući šume).
70 milijuna djece rade na opasnim poslovima: s otrovima, u šumama, na gradilištima, s oštrim alatima. Svake godine od 10 000 do 30 000 djece umire na proizvodnji.
U Rusiji djetski rad je zabranjen. Ali prema neoficijalnim podacima, djeca rade na tržnicama, u avtoservisima, na skupi voća i gljiva (često migranti). Tocni statistike nema.
Siromaštvo. Porodica ne može ishraniti djecu, pa dijete je prisiljeno da zarađuje. U zemljama Afrike dohod djete može biti polovina dohoda obitelji. Kulturalne tradicije. U nekim društvima rad je norma. Dijete treba «pomoći». Nema škola. Ako nema škole ili ona je daleko, roditelji šalju djecu raditi. Konflikti i migracija. Dječaci-izbjeglice često rade na crnom tržištu, bez dokumenata.
Dugovi. Roditelji daju djecu u dugovno roblje za kredit.
Korupcija. Inspekcije rada ne rade, najamiteljima je korisno koristiti jeftin djetski rad.
Šume. Djece iskopavaju kobalt, olovo, zlato u Africi. Oni rade 12 sati bez zaštitne maske, dišu otrovnim prašinom. Mnogi umiru od obilaska. Poljoprivreda. Na plantacijama kakaoa (Kot-d’Ivoar) djeca rade s mačetom, pesticidima. Trovanja, rezni, ozljede. Proizvodnja odjeće (Bangladeš, Indija). Djece šijaju majice za svjetske brendove u dusnim tvornicama, 14 sati dnevno. Umoranost, loše osvjetljenje, rizik požara.
Tешki ulični poslovi: prodaja roba, skupljanje otpada, pranje automobila. Rizik nesreća, nasilja.
Seksualna iskorištavanje. Milijuni djece, uglavnom djevojčice, su uključene u prostitutiju (Indija, Tailand, Filipini).
Mijetarska organizacija rada (ILO) je stvorila Konvenciju 182 (1999) o zabranji najgorih oblika djetskog rada. Onu su potpisale gotovo sve zemlje. Ali izvršavanje je slabo. UNICEF se bore na mjestima: grade škole, izdaju pomoć obiteljima, tako da djeca mogu učiti.
Brendovi (Nestlé, Mars, Nike) pod pritiskom javnosti uvođaju «certifikaciju»: provjeravaju lanci ponude na djetski rad. Problem: često ih zatvaraju oči.
U 2026. godini pokrenuta je programa «Red Card for Child Labour» — nogometni klubi i zvijezde (Messi, Ronaldo) pozivaju na bojkot roba proizvedenih djecom.
Kupujte robu s oznakom Fair Trade (spravedna trgovina). To je garancija da nije korišten djetski rad. Čokolada, kavu, banane, pamuk. Ne kupujte robu sumnjivih proizvođača (jeftina odjeća iz sumnjivih izvora).
Podpisujte peticije. Na primjer, «Zaustaviti djetski rad na kakao-plantacijama». Živite u fondove (UNICEF, Save the Children, «Ruski komitet pomoći»). Širite informacije. Što više ljudi znaju, to više pritiska na korporacije.
U Dan zaštitu djece (1. jun) možete organizirati dobrotvorni trčanje, sakupiti sredstva za školu u Africi.
Tehnički zakonodavstvo RF zabranjuje rad djecom do 14 godina. Od 14 do 16 godina — samo lakši rad u slobodno vrijeme od učenja (s suglaskom roditelja i organa opskrbe). Od 16 godina — potpuna samostalnost, ali s ograničenjima (ne dopušteni opasni poslovi). Zabranjen rad djecom noću, u vikendove, u praznike.
Prekršitelji su kažnjavani (do 100 000 rubalja). Ali slučajevi djetskog rada postoje: u uslužnom sektoru, poljoprivredi, u kazalištu (dječaci-akrobati). Posebno su pogođeni djeca migranata (iz Srednje Azije), koji rade na tržnicama, gradilištima.
U 2025. godini u Rusiji je stvorena «gorača linija» za zaštitu prava djece od radne iskorištavanje. Možete zvoniti 8-800-...
U Dan zaštitu djece, 1. jun, zapamtimo ne samo o svojim djecima, nego i o onima kojima je ukraden djetinstvo. Onima koji u 10 godina vuče rudu u šumu umjesto da rješavaju izraze. Ne možemo spasiti sve. Ali možemo započeti s sebe: ne kupovati čokoladu sumnjivog proizvođača, ne zatvarati oči, podpisati peticiju. Svaki rubalj, svaki glas, svaki lajk je kamen u zidu zaštite.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2