Хрен с редькой ne slashte. Poznata fraza? Često se kaže, kada izbor ne iz čega: oba varijanta su loše, razlike nema. Ali odakle je nastala ova čudna para? Zašto su korjenovi postali simbolima bezočekanosti? I koja je istorija sakrivena iza ove ogrodne metafore? Da kopajemo, kao ispravni etimologi.

Botanika spora: zašto upravo hren i repa

Na prvi pogled, hren i repa su rođaci. Oba iz porodice kapustnih, oba žguci, korjenovi, zimski, sladki. Na ukusu — ne slad, točno. Ali u tome je i sol: ruski seljak 19. vijeka savršeno je znao razliku. Hren — žguci do suza, repa — gorka i trpka. Stavljali su ih u različita jela: hren — za meso, zalivno, repu — u okrošku i salate. I zamislite: vam ponuđaju izbor između ržanog kruha sa hrenom ili ržanog kruha sa repom. Oba kusaju. Oba ulaze u nos. Tako je i izreka: hren s repom jednako loše, kada duša traži sladko.

Prvo značenje: ni to ni sje, а oba loše

Klasični smisao fraze je izbor između dva jednako neželjena stvari. Primjer: «Pođeš na posjetu u Vorotutu ili u Norilsk?» — «Da hren s repom, oba varijanta — izbaci». ili u sporu o kandidatima: «Ivanov — lopov, Petrov — zlodežnik». — «Hren s repom, glasovati ne za koga». Ali postoji nuans: ponekad ovu frazu kažu ne o lošem, već o nerazlikivom. Kao u anekdoti: «Što razlikuje hren od repa?» — «Ako ne znate — nikak».

Drugo značenje: zamršavanje i glupost

još jedan sloj značenja je mješanje nesmešivog. «Namišao sam hren s repom» — znači, organizirao je kaos, mješao suze, činove, stvari. Na primjer, učitelj kaže: «U vašem eseju smjestili ste Dostojevskog sa detektivom i navodima iz reklame. Izašlo je hren s repom». ili u razgovoru: «On mi je tako govorio — hren s repom, ni istina, ni laž, a kakva-takva okroška». Ovo značenje je gotovo kao «winigret», ali s nijansom razaznanja: winigret je jestiv, a hren s repom — ne.

Gdje su korijeni fraze: u ogrodu ili u kabraju?

Postoji verzija da je fraza nastala iz kultуре taktirskih ustanova. U starih pitajnim ustanovama su slali zakuske: hren sa octom i repu sa kvaskom. I ako gost naruči «nekako zakusiti», a slobodne hrane nema, mu ponuđuju tu istu paru. Tako je nastala i ironija: izbor kao između hrenom i repom. Ali historičari jezika sumnjuju: u pisanim izvorima 18. vijeka fraze nema. Zato u rječniku Daля (1860-е godine) ona već postaje. Dal navodi: «Hren repi ne slashte, a čert djevola ne lakše». To znači da je fraza postala već klasičkom do tada.

Živi primjeri iz književnosti i filma

U Čehovu u pričci «Toska» izvoznik Iona kaže: «Hren s repom — sve jednako». On govori o svom patnji, o sinu, o ravnodušnosti sedoka. U Ilfa i Petrova u «Zlatnom teljku» likovi napadaju izbor stanova: «Hren s repom, oba — konure». A u sovjetskom filmu «Ljubov i golubi» baka dahne: «Ići iza Vasilija ili za Petra? Hren s repom — oba piju». Fraza je živa. Ona preživjela carizam, sovok, i devetdesete. Zato što situacija bez izlaza iz izbora nije nestala.

Prisuđivanje drugim jezikima

Angličani bi rekli: «Six of one, half a dozen of the other» (šest jednog, poldvojina drugog). Njemački: «Das ist gehüpft wie gesprungen» (to je poput preskočila ili podskočila). Francuzi: «Bonnet blanc et blanc bonnet» (bijeli kaput i kaput bijeli). Ni kod nikoga nema ove ogrodne agresije. A kod ruskih ima. Hren i repa — to nisu samo neutralni predmeti. Oni imaju karakter: oštri, edki, nekad mogu prouzrokovati suzu. Tako da fraza nosi ne samo smisao «ničega dobrog», već i malo razaznanja: «Opet me ste stavili pred ovaj glupi izbor».

Kako ne zamijeniti s povezanim frazama

Postoji «hren repi ne slashte» — to je ista fraza, samo premeštena. Postoji «raz pljunić» — o lakoći. «Figu s njim» — o prezire. A «hren s repom» — konkretno o poređenju dva zla. Ne zamijenjujte s «djevol ne tako strašan, kao što ga maluju». Tamo je drugo: izgledajuća opasnost i stvarna. kod nas oboji su stvarno loši. Svjetovni primjer: morate li voziti na dvoorku preko probke na MKA ili kroz pokvarjeni most. Hren s repom. U probci tri sata, na mostu dva s rizikom da izaostanete. Izaberite bilo što.

Zašto fraza ne umire

Zapitajte se: kad posljednji puta ste čuli «hren s repom»? Možda je to bilo jučer. Fraza je živa, jer ima energiju. Ona je grubova ( zahvaljujući riječi «hren», koja uvijek balansira na rubu mata). Ona je konkretna (slika dva korjenova ugravira se u pamjet). Ona je emocionalna (lago bijes od bezizlaza). I ona je naša, domaća, kuhinjska, ničega sličnog engleskim «poludjedinama». Dokle god će ruski ljudi stati pred izborom između dva loša varijanta — hren s repom će ostati sa nama.

Kako ste shvatili, fraza nije o povojcima. To je o životu. Kada na poslu daju dva otkaza na izbor. Kada u ljubavi — dva prevaranta. Kada na izborima — dva populista. Hren s repom, batenko. Izaberite ono što je oštrije, ili ono što je gorkije? Ah, da — jednako. Tako je i cijela fraza. Ali rekli smo je, i na duši je malo polagčije. Zato što je naš jezik našao riječi za bezizlaznost, i od toga bezizlaznost je postala gotovo rođena.

Permanent link to this publication: