Dan Bereginje: tajna slavenske boginje koja štiti naši svet

Slavenski kalendar je pun tajni. Među mnogim zaboravljenim praznicima postoji jedan, koji još uvijek živi u narodnoj sjećanju, iako je službeno gotovo ne više očituje. To je Dan Bereginje — praznik kada naši preci čestovali veliku boginju-zaštitnicu, majku svih duhova i zemaljskih bogatstava. I danas, nakon stoljeća, 15. srpnja, možemo prilici se ovoj drevnoj tradiciji i saznati koju silu ona čuva.

Ko je Bereginja

U drevnoslavenskoj mitologiji Bereginja je jedna od najzagadničnijih i poštovanijih boginja. Njezvo ime dolazi od riječi «беречь» i to određuje njezinu esencu. Ona je zaštitnica od zla, nesreća, bolesti i nečiste sile. Ali ne samo to. Bereginja je majka svega živog, zaštitnica obitelji, domaćeg ognjišta, uzroda i plodnosti. Ona povezuje ljudske sudbine, pomaže osnovati ljubav i očuvati harmoniju u rodu. Smatralo se da je Bereginja rodila sve živlo na Zemlji, a njezina moć prodire kroz svaki kut svijeta.

U narodnim predstavama Bereginja često se predstavljala u obliku biještoliste berze — svetog drva, koje se smatralo olikom života, čistote i ženske mudrosti. Ponekad su je prikazivali kao prekrasnu svjetlovalosu ženu s dobrom licem, koja šeće po livadama i poljima, zaštitnicom svega živog. U nekim predanju se predstavljala i u obliku rusalka, zaštitnice ribara.

Kada i kako su očituvali Dan Bereginje

Dan Bereginje su očituvali godišnje 15. srpnja (po starijem stilu — 2. srpnja). Ovaj praznik je bio jedan od najznačajnijih u letnjem kalendaru slavena, jer je došao na sredinu ljeta — vrijeme kada priroda dostiže vrhunac svog procvata, a uzorak treba posebnu zaštitu. Tada su naši preci obracali se bogini s molbama o blagostanju, molili su da se uzori očuvi i da se dom zaštiti od nesreća. Smatralo se da u taj dan Bereginja čuje svakog, tko se obraca njoj s iskrenom molbom.

Tradicije tog dana bile su blisko povezane s berzom — simbolom boginja. Još od zore žene i djevojke su odlazile u šume, kako bi se poklonile biještolisti berzi. One su obijali drveće, molile ih za zdravlje, blagostanje i sreću u ljubavi. Smatralo se da u taj dan berza poseduje posebnu silu i može prenijeti svoje zaštitne svojstva čovjeku. Zato je ujutro bilo obično da se obijaju berze i mentalno se moli za pomoć. A nakon povratka iz šume, djevojke su provodile obrede vezane za ljubavnu magiju.

Ljubavna magija i djevičanska proročanstva

Dan Bereginje se smatrao posebno blagovremenim za djevička proročanstva i privorote. Smatralo se da u taj dan boginja pomaže spajati srca. Djevojke, koje su željele izaći u udaju, su tajno sručile berzovu vetku i stavile je na prilog doma ljubimca. Kada mladac je prešao kroz nju, vetku su uzeli i sakrili u skrivenom mjestu, izgovarajući poseban zakletvu: «Kako ovaj prut suši, tako da se (ime) od ljubavi prema meni suši». Ovaj drevni ritual smatran je snažnim ljubavnim privorotom koji je pomaže privući izabranika i jačati međusobne osjećaje.

Usto, smatralo se da ako se u taj dan ljubavnici priznaju u osjećajima, njihov savez će biti vječan. Dan Bereginje je posebno uspješan za svatbu: brak, završen 15. srpnja, bio je predviđen paru dugotrajnim i sretnim zajedničkim životom, punim ljubavi i međusobnog razumijevanja.

Praznični stol i obredi na uzorak

Dan Bereginje se očituvalo ne samo poklonom drveću, već i posebnim kuharskim tradicijama. Gospodinje su pripremale za večeran varjenike s vishnjom — jelo, simbolizirajuće plodnost i slatku život. Smatralo se da to poslasticje donosi bogatstvo i radost u dom. Usto, u taj dan su provodili obrede na dobar uzorak. Tri žene s novim lješnjim platnima u rukama su odlazile na polje. One po redoslijedu, počevši od najstarije, pokretale su platnima i izgovarale zakletve, pozivajući bogati uzorak. Nakon toga su u kući pripremili praznični stol, zahvalili bogini za njezinu skrb i nadali se bogatim darovima zemlje.

Zabranice i upozorenja

U Dan Bereginje postojale su stroge zabranice, kršenje kojih je moglo navesti na nesreću. Glavna zabranica se odnosila na berzu: u taj dan je kategorično zabranjeno rezati berze, lomiti grane ili otkidati lišće. Smatralo se da će to ogorčiti boginju i donijeti bolesti, nesreću i uništenje. Ženama nije dopušteno mnogo pričati: «Jezik će sušiti», — rekli su narod boljim djevojkama. Usto, zabranjivalo se ljenjenje — smatralo se da će to izgnati sudbinu. Ne preporučalo se izvršavati velike kupove i selišta, kako bi se moglo doći do financijskih teškoća. Bremeni ženama je zabranjeno kupovati vodu u taj dan, kako bi se izbjegao zdravstveni problem kod budućeg djeteta.

Prilike i sna

15. srpnja se mnogo značilo sna. Smatralo se da mogu predvidjeti budućnost, posebno u ljubavnim stvarima. Ako se u snu pojavio ljubimac — znači da će se ubrzo dogoditi pozitivne promjene.

Suvremeno su postojale i vremenske prilike: ako je u taj dan bio kiša i zemlja brzo sušila, očekivali su nekoliko dana zatvorenih kiša. A ako je ujutro na vodotocima stao tuma, vremena je predviđalo toplu.

Dvostruka veza s Bogorodicom

Nakon prihvaćanja kršćanstva na Rusi, pagonijski oblik Bereginje nije nestao, već se ugrađen u kršćansku tradiciju. 15. srpnja Pravoslavna crkva slavi Prijenos časte Presvete Bogorodice u Vlahernu — praznik vezan za prenošenje u Konstantinopolj 5. stoljeća dijela odjeće Presvete Bogorodice. Narodno svijest je spojila ta dva oblika, i dan je postao dan poštovanja ne samo Bereginje, već i Bogorodice kao zaštitnice i zaštitnice.

Tako slavenska boginja-zaštitnica, koja je štitila dom i obitelj, dobila je novo zvučanje tijekom Bogorodice. I danas, 15. srpnja, taj dan podsjeća nas na to da su ženska moć, mudrost i zaštita vječni, neovisno o tome pod kojim imenom ih čestujemo.

Permanent link to this publication: