Emocionalno iscrpljenje nije samo umoranost, nego stanje dubokog fizickog, psihološkog i emocionalnog iscrpljenja koje nastaje zbog dugogodišnjeg stresa na poslu. Svjetska zdravstvena organizacija je priznala iscrpljenje kao zvaničnu diagnozu koja je povezana s profesionalnom aktivnošću.
Kada je količina zadataka stalno veća od ljudskih resursa, javlja se kronično prenaprezanje. Posao bez odmora, dugotrajan rad, stalne nadvođenja, stalni rokovnici i nemogućnost \"isključivanja\" dovode do toga da tijelo jednostavno ne uspije očistiti.
Kada ljudi ne mogu utjecati na svoj poslovni raspored, redoslijed izvršavanja zadataka ili donošenje odluka, javlja se osjećaj bezmocnosti. Nemogućnost utjecanja na rezultat i nedostatak izbora uzrokuju kronični stres.
Iskrpljenje često nastaje kada napori nisu pratjeni dostojnom plaćom, priznanjem ili karijernim rastom. Posebno to se odnosi na situacije kada ljudi ulože dušu u posao, ali dobivaju samo kritiku ili bezosjećaj.
Nespravno odnos, favoriziranje, nestabilni pravila i nedostatak pravilne procjene sve to uništava povjerenje i osjećaj sigurnosti. Kada se ljudi osjećaju podcjenjenima, njihova motivacija pada, a stres raste.
Samotnost u rješavanju složenih zadataka, nedostatak pomoći od strane vodstva ili kolega, nemogućnost dijeljenja problema sve to pojačava osjećaj izolacije. Podrška je najvažniji bufer protiv stresa.
Kada osobne vrijednosti ljudi ne slažu se s korporativnim, javlja se unutarnji konflikt. Na primjer, kada ljudima treba ljupati klijente, žrtvovati kvalitetu radi profita ili kršiti etičke norme, to uništava ih iznutra.
Jednoliki posao koji ne donosi zadovoljstvo i nema vidljivog rezultata uzrokuje apatiju. Kada ljudi ne vide smisla u tome što rade, njihova energija iscrpljuje se mnogo brže.
Ljudi koji traže od sebe bezizbječnosti nalaze se u stalnom naprezanju. Strah od greške, napraviti neizvrsno ili ne ispuniti očekivanja dovode do toga da rade na izmor, ne dajući se pravo na odmor.
Iskrpljenju su izloženi ljudi pomoćnih profesija (lekari, učitelji, socijalni radnici), rukovodioci, radnici u uslužnoj sektoru, specijalisti koji rade s ljudima, a također svi oni koji rade pod uvjetima intenzivnog komunikacije i visoke odgovornosti. Posebno osjetljivi su perfekcionisti i ljudi s visokom unutarnjom motivacijom.
Važno je razumjeti da je iscrpljenje ništa drugo nego rezultat sustavnih problema u organizaciji posla. Zaposlavanje nosi odgovornost za stvaranje zdrave sredine, a zaposlenici moraju brinuti o svojim granicama. samo zajedničkim naporima možemo sprečiti tu epidemiju modernog društva.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2