U rimskoj kuriji, gde vekovima su kovane sudbe katoličkog sveta, 17. avgusta 2016. godine dogodilo se događanje koje mnogi nazvali "tihom revolucijom". Papa Franjo svojim apostolskim pismom Humanam Progressionem osnovao je novu dikasteriju — upravu koja bi trebala da se bavi ne samo dobročinstvom, već cjelokupnim razvojem čoveka. Tako je nastala Dikasterija za dela služenja cjelokupnom razvoju čoveka (Dicasterium ad Integram Humanam Progressionem fovendam) — jedna od 16 dikasterija Rimске kurije, namerena da ujedi razbijene napore crkve u borbi za pravdu, mir i dostojanstvo svakog čoveka.
Dikasterija nije nastala na praznom mestu. U njenu kompetenciju su uključene ovlasti četiri ukinutih papskih saveta: "Pravda i mir", "Cor Unum" (papski savet za dobročinstvo), Saveta za pastirsko brisanje o migrantom i putniku, a takođe i Saveta za zdravlje. Ideja je bila revolucionarna: umesto da se razbijeno bavimo mirom, siromašću, migrantom i bolesnim, crkva je stvorila jedinstveni organ koji bi trebao razmatrati sve te pitanja u njihovoj međusobnoj vezi. To je bio odgovor na izazove 21. veka — globalizaciju, masovnu migraciju, ekološki kriz i rastuće neravnotežnost. Franjo, koji još kao kardinal govorio o "crkvi za siromašne", konačno je dobio alat za realizaciju te koncepcije na nivou cele kurije.
Dikasteriju vodi prefekt. Od osnivanja i do 2025. godine ovaj položaj zaposljavao je kardinal Michael Czerny, jezuit češkog porekla, poznat po svom radu sa migrantom i izbeglicama. Sekretar dikasterije je sestra Alessandra Smerilli — jedna od rijetkih žena na visokim mestima u vatikanskoj administraciji. njihova zadaća nije samo da administriraju, već "slušaju, vode dialog i razmišljaju u sinodskom ključu", kako je zapisano u statutima upravde. Dikasterija se oslanja na široku mrežu savetnika i eksperta iz različitih zemalja, uključujući svetovnike, predstavnike monaških redova i međunarodnih organizacija.
Opseg ovlasti dikasterije je zapanjujući po svom obimu. Ona se bavi ekonomijom i radom, zaštitom stvaranja i zemlje kao " zajedničkog doma", migracijom i humanitarnim kriznim situacijama. U njenom nadležnosti su pitanja zdravlja, borba protiv trgovine ljudima, zaštitu prava zatvorenika, ukidanje smrtne kazne, razоружenje i sukobi. Dikasterija takođe istražuje i širi socialnu doktrinu crkve, interpretirajući moderne izazove u svetlu Ewangeliya. Ona ne samo reaguje na krize, već pokušava analizirati njihove uzroke — biti li to finansijske spekulacije, asimetrčne trgovinske odnose ili modele razvoja koji stvaraju isključenje.
Odvojena i najdramatičnija oblast je rad sa migrantom, izbeglicama i žrtvama trgovine ljudima. Prve šest godina nakon stvaranja dikasterije ta tema je bila izdvojena u posebnu sekciju koja se nalazila pod izravnom vodstvom pape Franca. To je naglašavalo osobnu uključenost pontifikovog u sudbe onih koji napuštaju rodnu zemlju u potrazi za sigurnošću. Od 1. januara 2023. godine sekcija je potpuno integrirana u strukturu dikasterije, ali njen prioritet ostaje nepromenjen. Dikasterija koordinira pomoć lokalnim crkvama migrantom, podržava inicijative protiv suvremene ropstva i saradjuje sa međunarodnim organizacijama za zaštitu prava premestljenih ljudi.
U martu 2020. godine, kada je svet zarobio pandemija COVID-19, dikasterija je postala jedan od ključnih koordinatora odgovora Vatikana. Po zahtevu Franca bila je stvorena Vatikanska komisija za COVID-19, koja je radila u saradnji sa drugim dikasterijama i organizacijama. Njen cilj je bio ne samo da olakša patnje, već da sa "znanjem i vođenjem" vodi čovečanstvo ka "pravednom i ravnopravnom budućnosti". Ovaj iskustvo je jačao uvređenje dikasterije da "sve je međusobno povezano" — ekologija, ekonomija, zdravlje i socijalna pravda su nerazdvojivi.
S primenom apostolske konstitucije Praedicate Evangelium (2022) dikasterija je dobila novi impuls. Njen cilj je bio potvrđen i proširen: "promovisati ljudsku osobnost i njeno bogodano dostojanstvo, prava čoveka, zdravlje, pravdu i mir". 2026. godine, pod papom Leonom XIV, dikasterija je nastavila sa svim razvojem. Stvorena je međdikasterijska komisija za umetnički intelekt, koju je vodio prefekt dikasterije. To je postalo priznanje da je cjelokupni razvoj čoveka danas nemoguć bez razmišljanja o digitalnoj realnosti.
Dikasterija za dela služenja cjelokupnom razvoju čoveka nije samo burokratski organ Vatikana. To je izraz duboke vere da je čovek ne izolovani individua, već dio jedinstvenog celog: ekonomija treba služiti ljudima, a ne obrnuto; ekologija treba zaštititi zajednički dom; migracija nije ugroza, već poziv do solidarnosti. Za osam godina svog postojanja dikasterija se pretvorila u jedan od najaktivnijih i najuticajnijih centara katoličke socijalne misli. Ona podsjeća svetu da je razvoj smislen samo kada je cjelokupan — to je razvoj svakog čoveka i svakog čoveka, bez izuzetaka.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2