Humor na poslu — to je poput soli u juhu. Bez njega suptno, sa njom — ukusno, ali preseolite — i sve je uništeno. U kulturi ureda štuka može postati alat za rješavanje napetosti, način za izgradnju ekipe ili čak znak inteligencije. Ali ona može postati oružje koje uništava reputaciju, karijeru i psihiku kolega. Gdje ide ta tanka granica između prilagođene štuke i troksične šale? I kako ne preći granicu, posebno kada ste šef ili jednostavno poznati balagur u odjelu?
Humor na poslu nije samo zabava. Smanjuje razine kortizola (hormona stresa), poboljšava raspoloženje i čak povećava produktivnost. Istraživanja pokazuju da ekipe gdje postoji zdrav humor rjeđe iscravljaju i bolje rješavaju složene zadatke. Štuka pomaže razružiti atmosferu tijekom sukoba, učiniti primjedbu manje bolnom ili jednostavno skrasiti dosadno sastanjenje. Uz to, humor jača društvene veze: kada smijete zajedno s kolegom, osjećate se bliže. U ovom smislu dobra štuka je ulaganje u korporativnu kulturu. Ali samo ako je dobra i sigurna.
Problemi počinju kada humor postaje sredstvo ponižavanja. Šale nad izgledom, akcentom, dobom, porodičnim stanjem ili greškama to već nisu humor, već buling. Čak i ako štuka zvuči u prijateljskom tonu, može povrijediti. Posebno ako se ponavlja ili dolazi od ljudi koji posjeduju vlast. Šef koji se šali nad opažanjima podređenog, to je jedno. Šef koji pred svima zove ga «sonjem» i svako jutro raspravlja o njegovoj pontualnosti, to je već psihološko pritiskanje.
Prva granica je lično prostor. Šale o izgledu, zdravlju, religijskim ili političkim uvjerovanjima su tabu. Druga je profesionalna kompetencija. Ismijavati greške kolega pred cijelom ekipom znači uništavati njegov autoritet i stvarati troksičnu atmosferu. Treća je status. Šale koje su usmjerene od dolje prema gore mogu biti osjećane kao familjarnost. Šale od gore prema dolje — kao ponižavanje. Četvrta je kontekst. Na sastancima s klijentima ili tijekom krize humor nije mjestan, čak i ako je neozbiljan. Umjetnost osjećati kontekst je ključni smještaj uredskog humorista.
Ako niste sigurni, je li štuka prilagođena, postavite se tri pitanja. Prvo: «Hoće li to biti smiješno onome na kojemu se štuku?». Drugo: «Ruši li ta štuka nekogaova dostojanstvo?». Treće: «Što će se dogoditi, ako tu štuku čuje vodstvo ili HR?». Ako barem na jedno pitanje odgovor izaziva sumnju, bolje je zadržati jezik za zube. zapamti: cilj vaš je stvaranje dobar raspoloženje, a ne demonstriranje oštrumu za račun nekoga.
Je važno ne progutavati bijes. Pokušajte reagirati bez agresije. Na primjer, reći: «Mi je to bilo neugodno, bismo li mogli nešto takvo izbjeći u budućnosti?». Ako se štuka ponavlja ili dolazi od šefa, vrijedi zabilježiti čin pisanom oblikom i obratiti se HR-u. U nekim kompanijama stvoreni su posebni kanali za poruke o mikroagresiji. Ne bojite se ih koristiti.
Granice humoru ovisne o kulturalnom kontekstu. U SAD-u su tolerantniji prema samoironiji, ali manje — prema štукama o politici. U Njemačkoj cijene preciznosti, a sarkazam može biti nepoznat. U Rusiji često volje «crni» humor, ali on ne uvijek je mjestan u međunarodnoj kompaniji. Ako radite u multikulturalnoj sredini, bolje je držati se neutralnih tema: vremenska vijest, kavu, preplavljeni konferencni prostor. I nikada ne šutkati o nacionalnim stereotipima.
Pravilno izmjereni humor može postati vašim konkurenčnim prednostima. Kolega će se privlačiti vam, vodstvo će vas smatrati ljudem laganom u razgovoru. Ali ako ste poznat kao «onaj koji je sve dostigao», rast karijere može zaustaviti. Zapamti: štuka mora biti na mjestu, po zadaću i bez posljedica za druge.
Humor na poslu je umjetnost. Zahtjeva empatiju, opažanje i osjećaj mjere. Ako znate šutkati tako da se svi osjećaju ugodno, ste vrijedan zaposlenik. Ako ne — bolje je držati jezik za zube. Pratite jednostavna pravila: nemojte ponižavati, ne tragate lično, ne zlorabljivajte vlast i uvijek razmišljajte o tome kako će vaša štuka biti primijetljiva drugima.
Новые публикации: |
Популярные у читателей: |
Новинки из других стран: |
 |
Контакты редакции |
О проекте · Новости · Реклама |
 Сербская цифровая библиотека © Все права защищены
2014-2026, LIBRARY.RS - составная часть международной библиотечной сети Либмонстр (открыть карту) Сохраняя наследие Сербии |
|
Россия
Беларусь
Украина
Казахстан
Молдова
Таджикистан
Эстония
Россия-2
Беларусь-2
США-Великобритания
Швеция
Сербия
