Tom Sawyer: dječak koji je naučio Ameriku da bude Amerikom

On je nastao 1876. godine na stranicama romana Marka Twena i odmah je postao nešto veće nego samo literarni lik. Tom Sawyer nije samo neizgubljeni dječak iz provincijskog grada uz obalu Mississipija. To je arhetip koji je u sebi skupio ključne osobine američkog nacionalnog duha: poduzetništvo, optimizam, vjeru u sebe, prezrenje autoriteta i sposobnost pretvaranja rutine u avanturu. Njegova figura je postala zrcalo u kojem je Amerika vidjela samu sebe — mladu, smjelju, punu energije i vjerujuću da je sve moguće, ako se pokazuje smekla i ne bojiš se riskirati.

Praktični genij: kako Tom je prevario civilizaciju

Jedna od najslavnijih scena u svjetskoj književnosti je bojanje zida. Tom, kojeg je baka Polly kazala zbog prozelaze, pretvara izmorenu radu u željeno znanje. On ne samo prevara — on stvara tržište tamo gdje ga nije bilo. On prodaje mogućnost bojanja zida svojim prijateljima, dobivajući u zamjenu jabuke, papirne zmaje, žabe i drugi dječja blaga. Ova scena je postala metaforom američkog poduzetništva: iz ničega stvoriti vrijednost, uvjeriti druge u važnost toga što radiš i zaraditi profit. U ovom epizodu Tom se predstavlja kao rođeni poduzetnik, koji intuitivno razumije zakone ponude i zahtjeva, dugo prije nego što će ovi zakoni biti formulirani u učbenicima za ekonomiju.

Tom ne čeka darove, ne žali se na sudbinu. On djeluje. To je njegovo glavno razlikovanje od mnogih drugih književnih junaka tog vremena. On ne reflektira, ne patri od egzistencijalnih pitanja — on rješava probleme. I to je čisto američki pristup: ne pitaš "zašto", pitaš "kako". Tom je realizacija can-do attitude, te same pozitivne filozofije koja je omogućila Americi osvojenje Divljeg zapada, izgradnju fabrika i lansiranje čovjeka na Mesec.

Buntovnik s velikim srцем

Tom Sawyer je buntovnik. On bije iz doma, proganja školu, bori se, puši cigaretu i ne priznaje autoritete. Ali njegov bunt nije uništavajući. On ne želi uništiti svijet odraslih — on želi ga preoblikovati po svojim pravilima, učiniti ga boljim, zanimljivijim i živim. On štiti Meffa Pottera, kada ga ludi optužuju za ubojstvo, rizikujući vlastitu život. On spašava Becky Thatcher u pećini, pokazujući nevjerojatnu smeklu i hrabrost. On traži skrovanjе ne iz želje za bogatstvom, već iz ljubavi za avanturama i želje da dokazi sebi i drugima da je značajan.

Ovo kombinovanje vanjske nepokorne i unutrašnje ispravnosti čini Toma idealnim američkim junakom. On nije svetac, on nije savršen — on je egotističan, pohlepan, ponekad snažan. Ali u ključnim trenucima birе istinu i suosjećanje. On nas podsjeća da je američki duh ne bezmisljen patriotizam ni slепo slijеđenje pravila. To je sposobnost slušati glas savjesti čak i kada on protiče od uobičajenih normi.

Demokratičnost kao druga priroda

Tom Sawyer je prijatelj sa Huckleberry Finnom — bezzemeljem, sinom pijančara, kojeg su "pravi" ljudi prezirali. Ova prijateljstvo je postala izazov tadašnjem društvenom uređenju. Tom ne vidi u Heku "nižeg" — on vidi u njemu sovjeka po avanturama, čovjeka čiji su sloboda i neovisnost izazivali Tomu zavid i uzvišavanje. Ovaj čin nije samo iz želje za dječačkom solidarnošću. To je prvi korak ka tome američkom idealu jednakosti, koji nije uvijek bio u skladu s realnošću, ali koji je uvijek bio orijentacija, prema kojoj se zemlja usredotočavala.

Tom ne zna soslovne predrasude. On ne važi, jer mu je dom, dok nema krvnog mjesta za Heka. On cjeni Heka ne zbog njegovog porijekla, već zbog njegovog karaktera. I to ga predviđa vrijeme. On realizira tu samu američku sanu, u kojoj se čovjek ocjenjuje ne zbog svog prošlosti, već zbog njegovih postupaka.

Idealista i pragmatik u jednom flakonu

Tom Sawyer je izniman spoj idealizma i pragmatizma. On može sati čitati romane o viteškim romanima i zamišljati se kao savršen viteški junak, koji spašava princeze. Ali u stvarnom životu on trzevo procjenjuje situaciju, umije pregovarati, trgovati i pronalaziti korist. On vjeruje u san, ali ne gubi vezu s realnošću. Tako je ovaj balans učinio Ameriku uspješnom: sposobnost sanjati o velikom i u isto vrijeme raditi rukama, kako bi te slike ostvarili.

Kada Tom pronađe skrovanje u pećini, on ne postaje samo bogat — on potvrđuje svoju vjeru u to da je svijet uređen pravedno i da se hrabrost i smekla uvijek nagrade. To je optimistični pogled na život, koji je mnogo utjecao na karakter američke nacije. U Europi kraja XIX. stoljeća je sve češće zvučalo pesimistične note — razočaranje u progresu, umor od industrializacije. Tom Sawyer, s druge strane, izlučuje energiju i vjeru u sebe.

Vječna mladost nacionalnog duha

Lik Toma Sayera je lik vječne mladosti. On odbija odrastati u smislu koji u to stavljaju odrasli. Za njega odrastanje nije odbijanje igara i avantura, već sposobnost učiniti ih dijelom svog života. Njegova neposlušnost, njegova želja za novim i njegovo neželje pristupati dosadnim pravilima su odraz američkog duha, koji nikada nije bio statičan, uvijek se suprotstavljao, tražio nove zemlje, nove mogućnosti, nove smisli.

Mark Twain je stvorio lik koji je postao ne samo junak svog vremena, već i trajni simbol. Tom Sawyer je Amerika u njoj najboljoj izrazi: energična, slobodoljubiva, izumljiva, malo naivna, ali uvijek spremna na rizik. On ostaje aktualan i danas, kada svijet se susreo s novim izazovima i neizvjesnošću. Ponekad nam svima nedostaje taj marktveni duh: sposobnost ne uznemirivati, smješiti se prema teškoćama i pretvarati čak i najdosadniju radu u zanimljivo avanturu.

Završetak

Lik Toma Sayera izišao je izvan granica dječije književnosti. To je nacionalni mit, u kojem su zakodirane ključne osobine američke identiteta. On nas podsjeća da je poduzetništvo i talent neovisni o porijeklu, da je prijateljstvo snažnije od predrasuda i da postoji mjesto za avanture čak i u najdosadnijem životu. Kroz ovaj lik, Mark Twain je utvrdio glavnu vrijednost — vjeru u čovjeka, u njegovu sposobnost mijenjati svoju sudbinu i svijet oko sebe. I dok ova vjera živi, Amerika će ostati zemljom koju je stvorila njezina san.

Permanent link to this publication: