Pustinja Sahara i nje utjecaj na vremenske i klimatske promjene u Europi: nevidljivi most preko Jadranskog mora

Kada razmišljamo o pustini Sahari, pred očima nam se ispišu beskrajne pesčane dinjune, pješčane pećnice i miraze. Europa se čini suprotnom — zeleni šumovi, umjerena klima, kiše i sneg. Čini se da te dvije svijete razdvojene Jadranskim morem, i između njih nema ničega zajedničkog. Ali to je iluzija. Sahara nije samo ogromna pustinja na jugu. To je jedan od glavnih pokretača klimatske mašine koja utječe na vremenske uvjete u Europi gotovo tako jako i Atlantski ocean ili Golfstrim. Prašina, vrućina, vjetri i čak i promjene temperature u Sahari pokreću niz događaja koji određuju, će li ljeto u Španiji biti sušno, a zima u Alpima — snježna. Kako točno to događa i zašto Europa ne može zanemariti ono što se događa za Jadranskim morem?

Sahara kao klimatski pokretač: od topljenog zraka do mediteranskih ciklona

Počnimo s najjednostavnijim i najmoćnijim čimbenikom — temperaturom. Sahara je ogromni izvor toplote. Njezina površina se grijе do 60–70 stupnjeva Celzija tijekom ljetnih mjeseci, stvarajući nad pustinjom zonu ekstremno niske tlakove. Taj termodinamički minimum privlači vlažan zrak s Atlantika i Jadranskog mora, stvarajući složene cirkulacijske procese. Kao rezultat, nad Saharom se oblikuje tako nazvana «termodinamička depresija», koja značajno utječe na vremenske uvjete u Europi, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Topli zrak se diže gore, ohladi i kondenzira na visini, često prenošeći vlagu na sjever. To je jedan od mehanizama koji oblikuje letnje grmljave nad južnom Europom. Bez Sahare, čak i tako, mnogi mediteranski regiji bi dobivali znatno manje kiše tijekom ljetnog perioda. Sahara radi kao pumpa koja prekočuje vlagu s oceana na kontinent.

Ali taj mehanizam može raditi i na suprotnu stranu. Kada nad Saharom se stavi posebno snažan anticyklon, on blokira ulazak vlažnog zraka u Jadransko more, uzrokujući suše u Italiji, Grčkoj, Španiji i na Balkanu. Tako, kolobacijama tlaka nad Saharom direktno određuju, će li europsko ljeto biti kišno ili sušno.

Pješčane oluje: saharski peščani prashnjak iznad Alpa

Jedno od najzapanjujućih i najneovisnih izraza utjecaja Sahare je prenošenje prašine na ogromne udaljenosti. Svake godine snažni vjetri podižu u zrak milijune tona najmanjih čestica peska i gline s površine pustine. Ova oblaka prašine se diže na visinu do 5–7 kilometara i prenoše se vjetrom kroz Jadransko more, do južne i čak srednje Europe.

Prašina iz Sahare često se nasljeđuje na snijegu Alpa, bojeći ih u žućkastu ili smeđu boju. To nije samo zapanjujuće. Tamni sloj prašine smanjuje reflektivnu sposobnost snijега (albedo) i on brže topi pod sunčanim zracima. To ubrzava topjenje ledenjaka i smanjuje vodne resurse na koje su ovisne rijeke Europe. Uz to, saharska prašina utječe na kvalitet zraka u gradovima poput Madrida, Rima ili Atene, uzrokujući rast koncentracije malih čestica opasnih za zdravlje.

Klimatolozi sve češće govore o tome da se čestota pješčanih oluja u Sahari povećava zbog promjene klime i degradacije zemljišta. To znači da će Europa sve češće se suočavati s «saharskim kišom» — crvenim peščanom koji pada zajedno s kišom.

Atmosferska cirkulacija: kako Sahara utječe na sinoptiku Europe

Utjecaj Sahare na europsku vremensku situaciju ne ograničava se na prašinu i temperaturu. On ulazi u strukturu atmosferske cirkulacije. Saharski termodinamički minimum djeluje s sistemom visokog tlaka iznad Azorskog otočja i s polarnom frontom. Ovo djelovanje određuje položaj tako nazvanog «strujnog toka» — moćnog zrakotoka na visini oko 10 kilometara koji vodi ciklone i anticyklone kroz Atlantik u Europu.

Godine kada nad Saharom je posebno toplo, strujni tok se može pomaknuti prema sjeveru, što vodi do toplijeg i sušnijeg vremena u sjevernoj Europi i više vlažnog — u južnoj. Na suprotnu, kada Sahara se ohladi (npr. zbog oblačnosti ili pješčanih oluja), tok se pomakne prema jugu, donoseći hladan i vlažan zrak u Jadransko more. Ovaj učinak je posebno izražen tijekom prenošnih sezona — proljeća i jeseni.

Tako, stanje saharske površine — njezina temperatura, vlažnost, zapršljivost — može mijenjati traktaciju ciklona koji se oblikuju za tisuće kilometara od pustine, ali određuju vremenske uvjete u Europi na tjedne naprijed.

Utjecaj Sahare na ekstremna pojavljivanja: suše, poplave i valove toplote

U posljednjih nekoliko desetljeća Europa češće se suočava s ekstremnim vremenskim pojavama, a pustinja Sahara često se iskazuje njihovim suradnikom. Na primjer, tijekom ljeta 2021. kada je nad Saharom bila anoma...
© library.rs

Permanent link to this publication: