4. jula 2026. godine Sjedinjene Američke Države slavijo svoj 250. rođendan — sedamdesetogodišnjicu potpisivanja Deklaracije neovisnosti. U Filadelfiji, gdje prije 250 godina Drugi kontinentalni kongres je prihvatio dokument koji je proglasio prekid s britanskim krunom, danas su slišni patriotski govor. Na Nacionalnoj aleji u Washingtonu se odvija veliko šou «Salut Americi» s rekordnim 850 tisuća ognjišta. Prvi put u historiji, nad Manhettenom se u čast Dana neovisnosti spušta poznati balon na Times Square. Ali iza tog veličanstva se krije uzbudljiva stvarnost: američko društvo se do svog jubileja došlo razdvojeno, a glavno pitanje koje zvuči u dan 250. godine je — da li će ta zemlja još uvijek postojati tako dugo?
4. jula 1776. godine predstavnici trinadest britanskih kolonija u Filadelfiji su usvojili dokument, autor kojeg je bio Tomo Jefferson. U njemu su proglasile ideje koje danas izgledaju kao samozreme, ali u toj epohi su bile smjelom izazovom: svi ljudi su stvoreni jednaki i nadeličeni neodvojivim pravima na život, slobodu i strast za srećom. Deklaracija je zakonom činila pravo naroda da mijenja ili uklanja vlast, ako ona krši ta prava. Kao što je primjetio predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmayer u pozdravnoj poruci, revolucionari su potpisali dokument koji je trebao promijeniti povijest.
Ti principi su postali temelj američke identiteta. Tijekom 250 godina zemlja je pokušavala izgraditi «bolji Savez», kako se kaže u predgovoru Ustava. Ali taj put nikada nije bio ravan: Deklaracija je proglasila univerzalno jednakost, ali republika koja je sledila je stoljećima borila se protiv robovlasništva, segregacije i neravnosti. Sam Ustav, kako navode historičari, je postao priča o neokončanom iskupljenju — svaka izmjena je bila priznanje da je izvorni dokument ostao nedovršen.
K 250. godini Amerika se pripremala ozbiljno. Još 2016. godine Kongres je osnovao Komisiju za sedamdesetogodišnjicu za koordinaciju nacionalnih slavovanja. U siječnju 2025. godine predsjednik Donald Trump je potpisao naredbu o stvaranju ciljane grupe «Slavovanje 250. godine Amerike» pri Bijeloj kući. Po zamjeri organizatora, to bi trebalo postati najveće i najinkluzivnije jubilejno događanje u historiji zemlje.
Međutim, priprema za slavovanja je pretvorila u još jednu političku bitku. Demokrati su optužili predsjednika da koristi jubilej za partajski spektakl pred izborima u Kongresu u novembru i pokušava «prepisati» povijest SAD-a u sjajnoj verziji. Republikanci, s druge strane, su inzistirali na tome da takav razmjerni događaj zaslužuje veliku godinu. Rezultat je barem sedam saveza koji su se odrekli učestvovanja u «Velikoj američkoj trgovini saveza», centralnom događaju slavovanja, što je postalo vidljivo svjedočanstvo fragmentacije i politizacije jubileja.
Najuzbunjiviji simptom je javno raspoloženje. Prema anketi Reuters-a i Ipsosa provedenoj u junu 2026. godine, oko 38 posto Amerikanaca smatra da će SAD više ne postojati kao jedina zemlja za 250 godina. Među demokratima to smatra 40 posto, među republikancima — 26 posto. To nije samo statistika — to je svjedočanstvo dubokog kriza povjerenja u institucije i budućnost zemlje.
Kao što piše kinesko izdanje China Daily, «jubileji su ogledala. Refleksija koja se današnje predstavlja SAD-u je gorućija nego ognjišta koja osvjetljavaju nebo u Dan neovisnosti». Polarizacija je pretvorila političke nesuglasice u egzistencijalni sukob, imenovanja sudija sve češće se percepcijom kroz partajne okve, a legalnost izbora se stalno postavlja pod sumnju. Konstitucionalne norme, koje su nekada bile osnovane na nepisanim ograničenjima, sve više ovisi o pravnim formalnostima.
Istraživači sa Univerziteta Cornell nazivaju ovaj trenutak « posebno teškim» za američku demokraciju zbog unikatanog kombinacije društvenih, političkih i ekonomskih pritiska. Human Rights Watch u svom izvješću za 2026. godinu zabilježio je da je administracija Trumpa «značajno podorvala ili stavila pod opasnost suverenost zakona, slobodu riječi, pravo glasa i ključne mehanizme nadzora, odgovornosti i transparentnosti».
Središte jubilejnih spora je borba za interpretaciju povijesti. Administracija Trumpa ne samo slavi 250. godinu, već pokušava zaključiti službeni narativni nizak koji naglašava veličinu osnivača, konstitucione tradicije i nacionalnu slavu. Kao što navodi kinesko izdanje The Paper, «onaj koji određuje 1776. godinu, većinom će odrediti i 2026. godinu». Međutim, ovaj službeni narativ se suočava s rastućim skepticizmom: mnogi Amerikanci sve češće se pitate, da li postojeća sistema može odgovoriti na stvarne probleme — društvenu razdvojenost, ekonomsku neravnost i institucionalni krizis.
Paradox 250. godišnjice, prema mišljenju stručnjaka, je da «političke elite pokušavaju pozivati na osnove, a obični građani sve više sumnja da li ta sistema može odgovoriti na stvarne probleme života — razdvojenost, kaos i bezred». Zemlja slavi svoj rođendan, ali sama se potapa u dubokom potraživanju identiteta. Kao što piše The Paper, «to nije samo slavovanje, već sud nad tome što je Amerika»[reference:28].
Vanjsiti politički kontekst pojačava unutrašnju nestabilnost. Ruski stručnjak Aleksandra Vojtolovska primjećuje da su Amerikanci nezadovoljni i unutrašnjom politikom predsjednika Trumpa, koji širi izvršnu vlast na račun zakonodavne i sudske grane, i njegovom vanjskom politici. U dva godine republičanska administracija je započela rat protiv Irana, izvela vojne operacije u Venecueli, izvela operacije u Ormuzskom zalivu, te izvela zračne napade na ciljeve u Jemenu, Somaliji, Nigerciji, Siriji i Iraku.
U ovoj situaciji jubilejna slavovanja, prema Vojtolovskoj, izgledaju kao «pirovi u vrijeme čume». Masovna trgovina, najveći ognjišta, parusna regata, avijacijska parada i brojne koncerti izazivaju kod izborača prilogodno pitanje: koliko je prikladno finansirati ta događanja iz budžeta?
Međunarodni autoritet SAD-a takođe prolazi kroz isprobavanje. Kao što navodi China Daily, nakon 1945. godine Washington je mnogo češće osiguravao globalnu arhitekturu sigurnosti, ali prilike nose obaveze. Financijska dominacija dolara, kontrola nad plaćnim sistemima i sankcijska politika su pretvorile monetarnu vlast u geopolitički ključ, što neizbježno nanosi asimetrične troškove na druge zemlje.
250. godišnjica Deklaracije neovisnosti je trenutak istine. Osnivači SAD-a, kako podsjeća China Daily, «namjerno su stvorili sistem sposoban za korekciju, jer su razumijeli ljudsku nesavršenost». Svaki period obnove je zahtijevao tešak autoanaliz, a ne utišljiva mitologija.
U ovom jubilejnom danu konzervativac Salad Karbahal je pozvao Amerikance «ponovo posvetiti se vrijednostima koje su vodile našu zemlju do boljeg Saveza tijekom 250 godina»[reference:36]. Pitanje je samo tko će odgovoriti na taj poziv, jer, kako je ispravno primjetio jedan od korespondenata, «demokracija očvršćuje kada građani gube vjerovanje da stvarno formiraju svoje vlastito budućnost. Demokracija zahtijeva više nego samo formalni izbori».
250 godina Deklaracije neovisnosti — to nije samo prilika za ponos, već i upozorenje. Nacija osnovana na ideji da su svi ljudi jednaki, danas je više nego ikada udaljena od tog ideala. I dok fajerwerki osvjetljavaju nebo iznad Washingtona, milijuni Amerikanaca se pitate: da li će njihova zemlja, koja je preživjela građanski rat, Veliku depresiju i mnoge druge krize, preživjeti krizu povjerenja u samu sebe? Odgovor na to pitanje će odrediti ne samo sudbinu SAD-a, već i budućnost cijelog svijeta koji je tijekom desetljeća živio po američkim uzorima.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2