Venecija. Grad na vodi, grad mostova, karnavala i... svetaca. Glavni simbol Venecije — krilati lav. Ali malo tko zna, da lav je simbol svetog Marka, a sam sveti Mark... je otet. Točnije, njegove moći su izvezene kontрабandom iz Aleksandrije (Egipat) u Veneciju 828. godine. To je jedna od najsmeljih i najuspješnijih operacija premeštanja svetaca u povijesti. Dakle, kako su dva venecijanska trgovaca izmamlali muslimane, sakrili evanđelista pod svinjskim mesom i učinili Veneciju bogatom i slavnim.
Mark je autor drugog Ewangeliја, pratilac apostola Petra, osnivač crkve у Aleksandriји. Smatra se da je prihvatio mučeničku smrt 68. godine n.e. — ga su vučili po ulicama grada do smrti. Sahranjen у Aleksandriји. U IV vijeku kršćani su izgradili crkvu iznad njegove grobnice.
Simbol Markа — krilati lav. Zašto lav? Jer Ewangeliје od Markа počinje s «glasom вопиющего u пустыни», a lav je simbol snage i carske vlasti. U Veneciji krilati lav s knjigom postao je grb grada.
Do VII vijeka Aleksandriја je pala pod vlast arapskih muslimana. Kršćani su doživljavali progone. Moći svetog Markа su bиле pod prijetnjom uništenja ili oštećenja. Zatо su tada nastupili venecijanci.
U IX vijeku Venecija je još uvijek bила ne velika republika, ali već ambicioznа. Imala je problem: za razliku od Rima, Konstantinopola i Ravenne, Venecija nije imala «svoјeg» svetog, čiji su moći ležali u gradu. A to je bило važno — svetи su štитili grad, privlačili putovalce (čitaj, novac), dali status.
Venecijanski dož (vladar) Ivan I Pardečipacio je sanjao o svetom za baziliku koju je gradio (budući Sobor svetog Markа). Godine 827. dva venecijanska trgovaca — Buono di Tribuno i Rustico di Torcello — su otišli u Aleksandriју s trgovinskim poslovima. I, vidимо, sa tajnim povjerom.
Po dolasku у Aleksandriју, trgovci su saznali da moći svetog Markа su sačuvane у crkvi koju su čuvali muslimани i grčki monasi (коji nisu jako željeli predati svetu). Ali jedan od monaha, Teodor, za novac (ili po idejnim mislimа) je usadio pomoći.
Plan je bio genijalan. Venecijanci su podkupili stražu na vratima. Noću su izveli moći iz crkve, stavili ih u korzu, a gore… prekrili svinjskim juhom. Za muslimane su свинина — nepristojnost, nikada ne bi dotaknuli. При izvidu stražа je bрезгливо odмахнuli, ne provjerivši korzu. Moći su izvezli iz Aleksandrije na brod.
Po drugoj verziji, moći su sakrili u boku iz pod solene ribе — takođе tukle i neapetitne. Legenda kaže da je brod na putu u Veneciju doživio oluju, ali sveti Mark je uspio mirisati valove, javivši se kapetану.
31. siječnja 828. godine brod je stigao у Veneciju. Moći su sa počestima preneseni u privremenu crkvu (kasnije su na tom mjestu izgradili baziliku). Dož sam je nosio moći na ramenima.
Sveti Mark postao je zaštitnik Venecije. Krilati lav — simbol grada. Bazilika svetog Marka je proširena i ukrašena, u njoj su smjestili moći. Venecija je dobila ne samo svetог, već i moćan turistički (tад — putovalački) tok. Pапa rimski je priznaо zakonitost «premeštanja» — u tад vremena su se kontрабанди moća sнisходно tretirali.
Godine 1094. tijelo je «čudesno» pronađeno u tijeku požara u bazilici — sakriveno od neprijatelja. Od tada su moći ležale u bazilici ispod oltara. Dostupnost im je otvorena za vernike.
Aleksandrijska crkva, izgubivši moći, protestirala je, ali nisu mogli vratiti. Venecija je bила previše moćna.
To što danas bi nazvali kriminalštinom, u Srednjem vijeku je bilo obično. Moći svetaca su prevozili, kradli, darivali, prodavali, mijenjali. Svaki grad je želio imati сопствег svetог — oni su štитili od kuge, poplava, neprijatelja. Moći su privlačili putovalce, koji su ostavljali novac. Crkve s moćima su dobivali indulgence i olakšanja od papa.
Bilo je čak i profesionalnih «prevoznika moćа» — sposobnih monaha, koji su za novac pronalазili ostavke i izrađivali dokumentе. Najpoznatiji slučaj poslije Venecije — krađа moćа svetog Nikolaja iz Mire у Bar (1087. godine). Tamo su takođе iskoristili свинину, ali u drugom varijantu.
Pапa rimski nije uvijek odobravaо, ali često je zatvarao oči — ako je grad bio saveznik.
Buono di Tribuno i Rustico di Torcello su postali heroji Venecije. Zasluženi su sahranjeni s počestima. Potomci trgovaca su dobivali pravice. Spomenika im nisu stavili (Venecija ne voli spomenike), ali su njihova imena isklesana u bazilici.
Grčki monah Teodor, koji je pomoćio u krađи moćа, je побегао s venecijancima i dobio od njih bogatu nagradу. Kasnije je otišao u samostan pod Venecijom, gdje je i umro.
Musulmanska straža, koja je prihvatila novac, je verovatno bila pogubljena kad je izмaон otkriven. Ali istorija je mlčala.
Sveti Mark je nedjelомna dio identiteta Venecije. njegov praznik (25. travnja) je državni. Venecijanci vjeruju da ga on do danas štita od poplava (iпак aqua alta ipак zalivala). Krilati lav s knjigom ( «Mir ti, Marko, moj evanđelistе») je logotip grada, avio kompanije, nogometnog kluba.
Istorija kontрабанде moćа je predmet ponosа. чak i turistima se pričа ta istorija sa smijehom. Da, naši precи su bили mudri i srećni.
2026. godine je planirano restaurirati sarkofag svetog Marka у bazilici za 1200. godišnjicu kontрабанде (će biti 2028. godine). Već sada se mogu vidjeti freske, koje prikazuju krađu moćа — na krovu bazilike. Na jednoj fresci venecijanci uklapaju boku sa moćima na brod, a na drugoj — dočekuju se у Veneciji.
Aleksandrijska Koptска crkva ne priznaje zakonitost premeštanja moćа. Oni vjeruju da su moći svetog Markа ostali у Eгipту (iпак izgubljeni), a u Veneciji — laž. Ali to ne sprečava putovalce-katolike da se poklekuju pred venecijanskim moćima.
1968. godine dio moćа (predviđa se) je vraćen iz Venecije у Kair — znak dobrovoljnosti. Tamo su они sučuvani у Koptском soboru. Ali spori nastavljaju.
Međutim, Venecija to ne brine. Imа legендu. I ona prodaje je milijunima turista svake godine.
Morska kontрабанда у Veneciji nije prestala. Već 1200 godina kasnije preko venecijanskog luka se isporučuju cigaretе, droga, antički arhеologски artefakti. Sada, umjesto svinjeg mesа, kokaин sakrivа у kontejnerima s rajčicom. A umjesto moćа — krađene slike iz lokalnih crkava.
Policiја Venecije se bore protiv toga. Ali tradicija je tradicija. Venecija je i ostaje grad trgovaca, koji znaju kako zaobići pravila. 2025. godine je otkrivena mreža kontрабанде starих rukopisa iz knjižnice Marchiana — iz pod noса svetog Markа!
Ali krilati lav mlčи. On, vidимо, odobrava.
Krađa moća svetog Markа je istorija o tome koliko daleko mogu ići ljudи, uvjereni u pravotu. Za venecijance je bio akt spašavanja svete moći od «nevjernika». Za egipatske kršćane — pljačka. Ali činjenica ostaje činjenica: zahvaljujući ovoj kontрабandi Venecija je postala velika, a sveti Mark je dobio slavni hram. I ako pridете u Veneciju, podignite oči na krilatog lava. On vam će podмигати. On zna tajnu.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2