V rimskem kuriju, kjer stoletja kovajo sudbe katoliškega sveta, je 17. avgusta 2016. godine dogodilo dogodilo, ki ga mnogi imenujejo "tiho revolucijo". Papež Frančišek je svojim apostolskim pismom Humanam Progressionem ustanovil nov dicasterij — urad, ki bi se trebao zaposlati ne le s dobrotvornošću, več s celostnim razvojem človeka. Tako je nastal Dicasterij za dela službe celostnega razvoja človeka (Dicasterium ad Integram Humanam Progressionem fovendam) — eden od 16 dicasterijev Rimskog kurija, ki je trebao združiti razdrobljene naporeze crkve u borbi za pravdu, mir in dostojanstvo svakega človeka.
Dicasterij ni nastal na praznem mestu. Uvzela je kompetencije četirih ukinutih papeških svetova: «Pravda in mir», «Cor Unum» (papeški svet za dobrotvornošću), Sveta za pastiško skrb za migrante in putnike, ter Sveta za zdravstvo. Ideja je bila revolucionarna: namesto da bi se razdrobljeno bavili mirom, siromaštvom, migrantom in bolećom, crkva je stvorila jedinstven organ, ki bi trebao razmišljati o svim tim vprašanjih v njihovi mešanih povezanih. To je bio odgovor na izazive 21. stoletja — globalizacijo, masovno migracijo, ekološki kriz in rastuće neravnost. Frančišek, ki je še kao kardinal govorio o «crkvi za siromašnih», konačno je dobio oružje za realizacijo te koncepte na nivou cele kureje.
Dicasterij vodi prefekt. Od njegove ustanovitve do 2025. godine ovaj položaj je zaposljavao kardinal Michael Czerny, jezuit češkog porekla, poznat po svom radu s migrantom i izbjeglicama. Sekretarjem dicasterija je sestra Alessandra Smerilli — jedna od rijetkih žena na visokim mestima u vatikanskoj administraciji. njihova zadaća nije samo da administriraju, već da «slišaju, vode dialog in razmišljajo v sinodskem ključu», kako je zapisano u statutima urada. Dicasterij se oslanja na široku mrežu savetnika in eksperta iz različitih zemalja, uključujući svetstvo, predstavnike monaških redova i međunarodnih organizacija.
Opseg ovlasti dicasterija je uznemirujući po svom obsegu. Ona se bavi ekonomijom i radom, zaščito stvaranja i zemlje kao «skupnega doma», migracijom i humanitarnim kriznim situacijama. U njenom nadzoru su pitanja zdravlja, borba protiv trgovine ljudima, zaščita prava zatvorenika, ukidanje smrtne kazne, razоружavanje i sukobi. Dicasterij također proučava i širi socialnu doktrinu crkve, interpretirajući moderne izazive u svetlu Ewangeliya. Ona ne odgovara samo na krize, već pokušava analizirati njihove uzroke — biti to financijske spekulacije, asimetrične trgovinske odnose ili modeli razvoja koji stvaraju izuzetke.
Odvojena in najdramatičnija oblast je rad s migrantom, izbjeglicama i žrtvama trgovine ljudima. Prve šest godina nakon stvaranja dicasterija ova tema je bila izdvojena u posebnu sekciju, koja se nalazila pod neposrednim vodstvom papeža Frančiška. To je podsjetilo pontifika na osobno uključenost u sudbe onih koji napuštaju domov u potrazi za sigurnošću. Od 1. januara 2023. godine sekcija je potpuno integrirana u strukturu dicasterija, ali njen prioritet ostaje nepromijenjen. Dicasterij koordinira pomoć lokalnim crkvama migrantom, podržava inicijative protiv suvremene ropstva i surađuje s međunarodnim organizacijama za zaštitu prava premještenih ljudi.
U martu 2020. godine, kada je svijet zarobio pandemija COVID-19, dicasterij je postao jedan od ključnih koordinatora odgovora Vatikana. Po zahtevu Frančiška je stvorena Vatikanska komisija za COVID-19, koja je radila u saradnji s drugim dicasterijama i organizacijama. Njen cilj je bio ne samo da olakša patnje, već da sa «znanjem in umom» vodi čovječanstvo ka «pravdičnom i ravnopravnom budućem». Ovaj iskustvo je pojačao uvjerenje dicasterija da je «sve povezano» — ekologija, ekonomija, zdravlje i društvena pravda su nerazdvojivi.
S primjenom apostolske konstitucije Praedicate Evangelium (2022) dicasterij je dobio nov impuls. Njegova misija je bila potvrđena i proširena: «pomoč ljudskoj osobi i njenom bogoslovnom dostojanstvu, ljudskim pravima, zdravlju, pravdi i miru». Godine 2026., pod papežem Levom XIV., dicasterij je nastavio sa svojim razvojem. Stvorena je međdicasterijska komisija za umetnički intelekt, koju je vodio prefekt dicasterija. To je postalo priznanje da je celostni razvoj človeka danas nemoguć bez shvaćanja digitalne realnosti.
Dicasterij za dela službe celostnog razvoja človeka nije samo burokratski organ Vatikana. To je izraz duboke vere da je čovjek ne izolirani pojedinačnik, već dio jednog cjelokupnog cijele: ekonomija treba služiti ljudima, a ne obrnuto; ekologija treba zaščiti skupni dom; migracija nije ugrožavanje, već poziv do solidarnosti. Za osam godina svog postojanja dicasterij se pretvorio u jedan od najaktivnijih i najuticajnijih centara katoličke društvene misli. On podsjeti svetu da je razvoj smislen samo kada je celokupan — to je razvoj svake osobe i svih ljudi, bez izuzetaka.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2