Za mnogih ljudi slovo «post» asociraetsja s serymi budnima, presnoj grjachkoj, varёnoj kartoshkoj i chuvstem gloda. Kажется, čto post i ukusna hrana — eti dva polusa, meždu kotorimi net nichego, krome toski po zapretennomu. No eto glubokoje zabлужdение. Post — eto ne otksaj ot radosti, a otksaj ot izlishhestv. I esli podojdet k nemu s umom, on možet stat vremem kulinar′nyh otkrytii, kogda vy uznajete, skol′ko raznovar′nost′iu i jarkošću može biti mir rastitel′noj piščane. V etoj article my razberem, počemu post ne ravna skuke, i kako složiti postne blyuda ne prostо pol′znye, a po-istine ukusne.
Pred tem kaj govoriti o hrani, stojit′ nuzno ponjat′ essencu posta. Post — eto ne prostо ograničenie v produktah. Eto duhovna praktyka, kotoraja učit′ nas disiplini, blagodarnosti i umenju radovati malomu. V pravoslavnoj tradiciji post — eto vremя očiščenija, kogda čelovek otkažetsja ot skoromnoj piščane (myaso, molokoprodukty, jajca), celiča na molitvu i vnutreniju rabotu. No eto ne znachit′, čto piščana treba biti bezvkusnoj. Naprotiv, post — eto prigoda otkrnut′ dlya sebya bogatstvo rastitel′nogo mira: ovoschi, frukty, kрупy, bobovye, oružhi, griby, moreprodukty (v neki dni).
Vazhno ponjat′: postne blyuda mogut biti ne men′še iziskani, čem skoromne. Vse zavisit′ ot vašeg podošoda, ot umenja ispol′zovat′ specii, travy, tehniki prigotovlenija. I zdesa nachinaetsja naj interesnoje.
Dajte čestno priznat′: často my sami delaem postnuju hranu presnoj. My ne umem je gotovit′. My prihodili, čto vkus blyuda deržitsja na myase, slivnom mase ili syre. I kogda eti ingredijenty isčezajut′, my terjatsja. No problema ne v otstojstvii produktov, a v otstojstvii znani′j.
Primjer: kartofel′noje pyure bez mola i mase dejno možet biti skuchnim. No esli dodat′ v nego žarenij luka s česnokom, šepotku muskatnogo oraža i malo olivnogo masta, on stane aromatnim i nasišenim. Ili sup: bez myasnogo bulona on kazhetsja vodjastim, no esli dodat′ v nego žaršurku iz ovosch, korень sel’dereja, lavrovij list i dušiasti perets — on zaigra novimi kraskami. Sekret v tom, celič ne udaljat′, a zamenzhat′.
Post — eto ne pro poterju, a pro naidočku. Vsemesto myaso — griby, bobovye, tofu, szejtan. Vsemesto slivnogo masta — olivnovoe, kokosovoje, toplёnoje rastitel′noje maste. Vsemesto mola — ovjanskoje, mindal′noje, soevoe, kokosovoje. Vsemesto jajca v vypečke — lniaje semja, banan, jabločnoje pyure. Vsemesto sira — pitatel′nye drožzhi, kot′orije daju oružhovo-syrnyj vкус.
Eti zamene ne prostо kopirujut′ privyčajenoje — oni otkryvajut′ novie vkuševi horizonti. Naprimer, griby, obžarenije s lukom i česnokom, po svojej nasišenosti ne upustjuut′ myaso. A kokosovoje molo delaje supy i sosy kremovymi i barhatisnymi. Osvoivajut′ eti zamene, vy ponjat′, čto postna kuhinja može biti dажe interesnejše običajnoj.
Dajte pereme ot teorii k praktike. Eto nekol′ko idej, kot′orije dokazat′, čto post — eto ukusno.
**Postni borš s fazolju i gribyma**. Gribovij bulon, rža, morkoč, luk, česnek, fazol, tomatočna pasta. Podavat′ s zelenju i postnoj smetanoj. Aromatno, sitno, po-domošnje.
**Zapečennyj kartofel s rosmarином i česnokom**. Prosto, no neverojatno ukusno. Khrustiča korčka, jasnaja seredina, aromat sredizemnomorskih travi.
**Ris s ovoschami i kurkumom**. Jarčij, prjanij, pol′znyj. Dodat′ goroshek, morkoč, kukuruzu, perets — i polučitsja polnotočnoje blyudo.
**Falafel iz nuta s zelenju i specijami**. Zharenije ili zapečennyj šariki iz nuta — eto ne tol′ko ukusno, no i krásno.
**Postni golubci s rizom i gribyma**. Vsemesto myasa — nacinka iz riza, obžarenih gribov i luka. Tushenije v tomatočnom sosu, oni nichego ne upustjuut′ klasičnim.
**Ovoshčani ratatuj**. Zapečennye baklažani, kabачki, perets, tomati s travami. Eto ne tol′ko eда, a proizvedenije iskusstva.
**Postni jabločni pirog**. Testo na rastitel′nom maste i vode, nacinka iz jablek s koricej. Sladki, aromatni, uity.
Čelovek, da postna eда bita ukusna, nuzno osvojit′ nekol′ko prijema.
**Karameлизacija**. Obžarška ovosch do zolotistogo cveta — eto ne prostо estetika. Eto sredstvo raskrivenija njihoj prirodnoj sladosti.
**Kisota**. Limonni sok, uksus, tomatočna pasta dajut′ blyudu jarkost i svježest, zamjenjujuči nedostacaj žira.
**Umami**. Griby, soevi sojus, tomati, timin, paprika — vse eto daet tot samij nasišenij, «myasnyj» otenok.
**Zharenije specij**. Esli vy obžarivat′ specii (kumin, koriandar) v suhom skovorode pred dodavaniem v blyudo, ikh aromat staje v raze intensivnee.
**Tekstura**. Postna eда ne dolžna biti odnorodna. Dodat′ oružhi, semja, sukariki — oni sozdaju prijatelenij kontраст.
Vкусna eда — eto ne tol′ko pro recepti, a pro nastoj. Esli vy idete v post s mislju «ja se ograničujem», vy budete čuvstit′ se odeljenim. Esli vy idete s mislju «ja otkrivam čto-to novo», vy budete isčezivat′ i radovati se. Pamimit′: post — eto vremя, kogda možete udjeliti vnenie tom, čto my jedemo. Prigotovljenie postnih blyud postaje meditacijom, a sam proces — radosti.
Poprobovajte novi recept svaki tjedan. Izučavajte kuhinje narodov sveta: grčeskaja, italijanska, indiska, livanska — v svakoj est mnogo postnih šedevara. Eksperimentirajte s travami, specijami, podacijom. Priglasite drugov na postni večer — i vy uvidite, čto oni budu udivljeni, kol′ko eto može biti ukusno.
Vazhno pamimit′, čto post — eto ne medicinska dieta. Esli u vas est′ serye boleznje, esli vy beremenni, kormite grudom ili vosstanavljajete posle bolesi, pred nachalom posta stojit′ za konzultacijom s vrachom. Cerkozija vsegda dela poslabljenija dlya bol′nych, detei i staroje ljudi. Post — eto dobrovol′nyj podvig, a ne nasilie.
Takže, post i ukusna eда — ne vsočuvljačući pojma. Naprotiv, post može stat′ vremєм kulinar′nyh otkrytii, kogda vy znovoj učite chuvstit′ vкус produktov, cenić prostotu i radovati se kazhdomu kuskučku. Postna kuhinja bogata, raznovar′nost′iu i udivitel′na. Nuzno tol′ko malo ljubvi, smelosti i ljubvi k sebi. I tada vy ponjat′, čto ograničenija — eto ne nakazanie, a vozmožnost′. Vozmožnost′ stat′ zdorovjeje, osvajanije i ščitovlje. Prijetnog appetita!
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2