U hrvatskom jeziku ima izreka koja su duboko ušla u svakodnevnu govoru, ali pritom stalno izazivaju spore. Jedan od najpoznatijih i dvosmislenih je «dobro mora biti s kulkama». Može se čuti i u svakodневnim razgovorima, i u političkim raspravama, i u književnim krugovima. Međutim, značenje te fraze često razumijevaju previše doslično, što stvara dva suprotna klica: pristaše «aktivnog dobra» i oni koji smatraju da je dobrota i agresija neslučljive. Raspravljamo o povijesti i stvarnom značenju izreka.

Izvor te fraze: književni izvor

U suprotnosti s širenim mišljenjem, izrek nije narodni. Ima konkretnog autora — sovjetski pisac Mihail Šolohov. Godine 1956. izšao je njegov priča «Život ljudske sudbine», gdje glavni junak Andrej Sokolov izgovara rečenicu: «Dobro mora biti s kulkama». Kontekst u priči je takav: junak razmišlja o sudbinama ruskih ljudi, prošlih rat, o potrebi zaštiti svoje Otčiznu i bližnje od neprijatelja, o tome da bi pasive dobro, koje dopušta da se topi, nemalo vrijednosti. Šolohov je u usta svog lika stavio ideju da bi dobrota bez sile nije bila sposobna suprotstaviti se zlu i nespravednosti.

Nakon izlaska «Života ljudske sudbine» fraza brzo se širi po citatima. Jej su uzeli pisci, javni pisци, političari, a zatim i obični ljudi. Kroz vrijeme je prešla u razred «narodnih mudrosti», iako njen stvarni dob je malo više od pola vijeka. Ovaj bitan nuans je: fraza je nastala u konkretnu dobu i zbog konkretnog prigoda, ali danas ju se koristi van historijskog konteksta, što često dovodi do iskrivljavanja značenja.

Smisao fraze: zaštitu, ne agresiju

Ključno zabludljenje je shvaćati «kulkama» kao poziv za nasilje, grubost i okrutnost. U stvarnosti, Šolohov, a zatim i oni koji dijele tu filozofiju, govorili su ne o napadu, već o zaštiti. Dobro s kulkama nije dobro koje postaje zlom, već dobro koje može se zaštititi. Ono ne dopušta manipulaciji, ne tolerira nespravednost, ali ipak ne gubi svoju unutarnju esencu.

Može se izvesti paralelu s likom vitezova ili bogatara: oni ne traže zarađivanje i ne pljačkaju slabi, ali su spremni zaštititi pravdu i onoga što su obidjeli oružjem u rukama. Dakle, «kulkama» je simbol sile, volje, izdržljivosti, sposobnosti suprotstaviti se zlu. Pasive dobro, koje tiho snaša ogorčenja i nespravednost, prema Šolohovu, ništa vrijedno. Ono se jednostavno pretvara u inerciju, kojom se iskoristavaju agresori.

Sporet izreka: dvije ekstreme

Protivnici fraze «dobro mora biti s kulkama» tvrde da ona razmišlja granicu između dobra i zla. Ako dobro pribježe do nasilja, tko je razlikuje od onoga s kojim se bori? U tome je svaka logika: bilo koje nasilje stvara odgovorno nasilje, krug se zatvara. U stvarnom životu se često zamjenjuje «dobro s kulkama» grubom snagom i agresijom pod maskom borbe za pravdu. Na primjer, osoba koja se smatra pravom, može udariti oponaša, opravdavajući to frazom. To je već iskrivljenje izvornog značenja.

Pristaše fraze pariraju: dobro nije jednako beskrajnoj toleranciji. Ne možemo biti beskrajno tolerantni prema tome tko namerno povređuje. Ponekad jedina način za zaustaviti zlo je primijeniti snagu u odgovor. U ovom smislu «kulkama» nije napad, već prisilna mjera. Pozicija «nepristajanje nasilju nasiljem», poznata iz filozofije Leva Tolstog, je dobra za idealni svijet, ali u stvarnosti, gdje djeluju diktatori i agresori, često postaje beskorisna.

Kako se fraza primjenjuje u suvremenoj životu

U svakodnevnoj upotrebi «dobro s kulkama» se često koristi u presudnom smislu. Na primjer, kada se govori o psihološkoj zaštiti: osoba ne dopušta manipulaciji, može reći «ne» naglom kolegi, odvraća se svojim granicama. Ili kada poslovnik štiti svoje zakonito poslovanje od raidera. Ili kada novinar odvraća pravdu, unatoč prijetnjama. U svim tim slučajevima pod «kulkama» razumijevaju tvrdost, principijalnost, sposobnost postojati za sebe i druge.

Ponekad se fraza koristi dosljedno: u samoobrani, u sportu, u vojnom djelu. Ali čak i tamo se naglasak stavljaju na zaštitu slabih i potiskivanje onoga što predstavlja opasnost. Na primjer, volonter koji ide u zonu ratnih djelovanja kako bi izvukao civilne stanovnike, ali uzima oružje za zaštitu od mogućih napada — to je također neka vrsta «dobra s kulkama».

Analogiji u drugim kulturama

Idea «snažnog dobra» nije jedinstvena za Rusiju. U engleskom jeziku postoji slična fraza: «Evil triumphs when good men do nothing» — «Zlo torži kada dobru ljude ništa ne čine». Ona se pripisuje engleskom filozofu Edmundo Burku. Značenje je isto: pasivno dobro, koje se ne mijeska u događajima, zapravo potporučuje zlu. U zapadnoj kulturi također se cjeni «umjetnost postojati za sebe» (stand up for yourself) i «aktivna građanska pozicija». Razlika je samo u liku: tamo nema agresivne metafore «kulkama», ali suština ostaje ista.

U budističkoj i kršćanskoj tradiciji pitanje je složenije. Kršćanstvo propovijeda «nepristajanje nasilju nasiljem», ali postoji koncept «pravedne vojne». Budizam također uči nenasilju, ali dopušta samoobranu u krajnjim slučajevima. Tako da čak i u religijama, koje izgledaju jako udaljene od agresije, postoji mjesto za «zaštitno dobro». Dakle, fraza Šolohova se ispostavlja ne tako radikalnom kao što izgleda na prvi pogled.

Kako pravilno koristiti tu frazu da se ne postane agresorom

Ako citirate «dobro mora biti s kulkama», važno je zapamtiti o kontekstu. Fraza je prikladna kada se radi o zaštiti od stvarne ugroze, o spremnosti suprotstaviti se nespravednosti, o potrebi biti snažnim kako bi pomoču drugima. Neprimjetna je kada opravdava grubost, fizičko nasilje u svakodnevnim sukobima ili agresiju pod maskom borbe za pravdu. Kao i bilo koja izreka, ona zahtijeva osjećaj mjere i shvaćanje granica.

U idealu «kulkama» bi trebali biti zadnji argument, kada su sve mirne načine iscrpljene. A bolje — da bi «kulkama» bile metaforične: snažna građanska pozicija, aktivno neprijateljstvo prema zlu, sposobnost odvraćati se svojim pravima u sudu, zakoniti načini suprotstavljanja nasilju. Tako bi dobro ostalo dobrom, a «kulkama» bi postale simbol otpornosti.

Završetak: Izrek «dobro mora biti s kulkama» ne poziva do nasilja, već podsjeća o tome da je dobrota bez sile često beskorisna pred lice zla. Njegov autor, Mihail Šolohov, je u njoj stavio ideju zaštitu, a ne napada. U suvremenoj svijetu fraza je aktualna kao podsjetnik o potrebi odštvarivati svoje vrijednosti, zaštititi slabe i ne dopustiti da nespravednost torži. Ključno je zapamtiti da bi «kulkama» trebali služiti dobru, a ne zamjenjivati je.

Постоянный адрес данной публикации: