Međunarodni dan Nelsona Mandele: praznik službe i oprosta

Osamnaestogo jula — dan kad ceo svijet zaustavlja, kako bi se sjetio čovjeka koji je pretvorio zatvorsku ćeliju u tribinu, a mržnju u dijalog. Međunarodni dan Nelsona Mandele nije samo iskaz poštovanja velikom političaru. To je poziv za djelo, podsjetnik o tome da svatko od nas može promijeniti svijet ka boljem. I za to ne treba biti predsjednikom ili Nobelovim laureatom — dovoljno je samo proširiti ruku pomoći tome tko je u njoj potreban.

Čovjek koji je pobijedio aparthejd: put Nelsona Mandele

Nelson Rolihlahla Mandela je rođen 18. jula 1918. godine u malom selu Mfeso na istoku Južnoafričkog saveza. On je bio iz naroda Kosa, iz najmlađeg grana dinastije Tembu koja je vladala u regionu Transkei. Pri rođenju mu je dano ime Rolihlahla, što na jeziku Kosa znači «žuditelj» ili «onaj koji donosi nevolju». Ime Nelson mu je dala učiteljica u školi, u čast britanskog admiralisa Horacija Nelsona. To ime se pokazalo proročkim: Mandela je stvarno postao taj koji «donosi nevolju» režimu aparthejda, ali pri tome je ostao simbol časti i izdržljivosti.

godine Mandela se pridružio Afričkom nacionalnom kongresu (ANC). Prvobitno je bio običan aktivist, ali brzo je pokazao kako je talentovan organizator i osnovao Mladinsku ligu ANC. Tada je Južna Afrika bila zemlja u kojoj je boja kože određivala sve: gdje može živjeti, gdje može učiti, gdje može raditi i čak gdje može proći po ulici. Aparthejd — sustav rasne segregacije — je postao državnom politikom. Mandela je poslužno branio prava crnih stanovnika Južne Afrike na jednak pristup svim blagima zemlje i zauzimao je izvjesnu tvrđu poziciju protiv tog režima.

Za svoju borbu je isplatio najviši cijenu — 27 godina zatvora. Proveli su ih u zatvorskoj ćeliji na otoku Robben, gdje su zatvorenici prisiljavani da iskopavaju kamen u apsidičkim rudnicima. Ali čak i tamo, iza žice, ostao je liderom: učio je drugih zatvorenika, organizovao rasprave, pisao pisma i pripremao strategiju buduće borbe. Izbio je na slobodu 1990. godine, i svijet je vidio ne ogorčenog zatvorenika, nego čovjeka koji je pozvao na oprost i primirenje.

godine Mandela je postao prvim crnim predsjednikom Južnoafričke Republike. On nije postao osvetnički prema svim svom tiranima. Umjesto toga je osnovao Komisiju za istinu i primirenje koja je omogućila zemlji da preživi traumu prošlosti i da započne graditi novo, jednako društvo. Za te zasluge je odlikovan Nobelovom nagradom za mir. Mandela je otišao iz života 5. prosinca 2013. godine, ali njegovo naslijeđe živi u svakom činu ljubaznosti i solidarnosti.

Kako je nastao praznik: rezolucija Ujedinjenih naroda i volja naroda

Idea osnovati Međunarodni dan Nelsona Mandele nije rođena u kabinetima visokih činovnika, nego u srcima ljudi, inspiriranih njegovim primjerom. godine predsjednik Južne Afrike Jacob Zuma je prvi put predložio koncept Dana Mandele kako bi motivirao građane zemlje da sudjeluju u dobrotvornim akcijama. Idea je brzo pronašla odgovor ne samo u Južnoj Africi, nego i daleko izvan nje.

u studenom godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda je jedinstveno prihvatila rezoluciju A/RES/64/13 koja je progласila 18. jula Međunarodnim danom Nelsona Mandele. U rezoluciji je priznavan doprinos Mandele kulturi mira i slobode, a također i njegova privrženost razrijevanju sukoba, rasnim odnosima, zaštiti ljudskih prava, primirenju, rodnom jednakosti, pravima djece i drugih ranjivih grupa, borbi protiv siromaštva i promovisanju društvene pravde.

Prvi globalni Dan Mandele je označen 18. jula godine — u dan njegovog 91. rođendana. Svuda u svijetu su održani obrazovni događaji, umjetničke izložbe, dobrotvorne akcije i volonteriske inicijative[reference:17]. Od godine 2010. praznik postao je godišnji. Zanimljivo je da rezolucija Ujedinjenih naroda ne samo određuje datum, već i poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i nevladine organizacije da obilježavaju taj dan kako bi inspirisali ljude na djela u ime mira i društvene pravde.

67 minuta: simbol službe čovječanstvu

Glavna tradicija Dana Mandele je «67 minuta dobrih djela». Broj 67 simbolizira broj godina koje Nelson Mandela je posvetio javnoj djelatnosti — borbi za prava ljudi, primirenju i službi svom narodu. Ove godine uključuju vrijeme proveđeno u zatvoru, njegov predsjednički mandat i godine nakon što je napustio mjesto, kada je nastavio zaposliti se u dobrotvornoj djelatnosti i miru.

godišnje Ujedinjene narode i Fond Nelsona Mandele pozivaju ljude diljem svijeta da posvetjuju barem 67 minuta svog vremena pomoći drugima. Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u svom izrazu je rekao: «Pozivam svakog od nas da potroši 67 minuta na javnu djelatnost u Dan Mandele — po jednu minutu za svaki godinu izvrsne službe Nelsona Mandele čovječanstvu».

Što se može učiniti za te 67 minuta? Varijanti su mnogobrojne: ishraniti glavomane, uspokojiti samotnike, pomoći starijima, obojati školu, očistiti ulicu, sakupiti stvari za potrebnike. Glavno je da je to beskoračni čin ljubaznosti, izvršen bez očekivanja nagrade. U taj dan nije važno koliko vam je novca ili statusa. Važno je samo želja da se svijet postavi malo bolji. Kao je rekao sam Mandela: «Moramo iskoristiti vrijeme mudro i uvijek se sjetiti da je pravedno djelo ono koje činimo zajedno».

сваке godine — nova tema: fokus na aktualnim problemima

Međunarodni dan Nelsona Mandele ne stoji na mjestu. Svake godine Ujedinjene narode i vlada Južne Afrike biraju novu temu kako bi privukli pažnju na najostreće izazove suvremennosti. Na primjer, godine 2026. praznik ide pod moto: «Borba protiv siromaštva i neravnopravnosti još uvijek je u našim rukama». Ova tema je izravno povezana s jednom od glavnih problema Južne Afrike i mnogih drugih zemalja svijeta.

predsjednik Južne Afrike poziva građane da obrate pažnju na one koji najviše trebaju pomoći: «Dajmo naših 67 minuta kroz čine službe, koji ishrane glavomane, uspokoji samotnike ili podrži starijeg. Dajmo naši znanja i vrijeme organizacijama koje svakodnevno službe našim zajednicama». Ovaj poziv odražava glavnu ideju Mandele: svatko od nas nosi odgovornost za blagostanje društva, a čak i malo djelo može imati veliki značaj.

godine teme nisu bile manje značajne. Na primjer, godine 2022. naglasak je bio na borbi protiv klimatskih promjena i prehrambenoj sigurnosti. godine — na pristupu obrazovanju i zdravstvu. Tako je Dan Mandele ostao živ i aktualan praznik koji se prilagođava izazovima vremena, ali održava svoju suštinu: služba čovječanstvu u ime slobode, jednakosti i pravde.

Kako svijet slavi Dan Mandele: od Južne Afrike do Rusije

U Južnoj Africi je Dan Mandele nacionalni praznik koji se slavi s posebnom raširenošću. Po cijeloj zemlji se održavaju masovne akcije: volonteri razdaju hranu bezdomnim, popravljaju škole, sakupljaju drveće, posjećuju domove za starije osobe i dječje oružane logore. Vlada poziva građane da se nemoj ograničiti na jedan dan, već da pretvori jul u «Mjesec Mandele», posvećen aktivnom građanskom učešću.

U drugim zemljama svijeta tradicije su također različite. U SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Australiji održavaju se dobrotvorne trke, koncerti i tržnice, sredstva od kojih se namjeravaju na borbu protiv siromaštva i neravnopravnosti. U nekim gradovima organizuju se «lekcije mira» u školama, gdje se djecima priča o životu Mandele i važnosti tolerancije.

u Rusiji Dan Mandele još nije postao masovni praznik, ali svake godine se pridružuje sve više ljudi. Dobrotvorni fondovi provode akcije za sakupljanje stvari i proizvoda za potrebnike, volonteriske organizacije održavaju subotnike i master-klass-e. U društvenim mrežama korisnici dijele svoje «67 minuta dobrih djela» i inspirisuju jedni druge na postupke. Kao što su organizatori rekli, «svatko od nas ima mogućnost promijeniti svijet ka boljem, a ovaj međunarodni dan omogućava nam da učinimo doprinos i pridonio promjenama».

Naslijeđe Mandele: zašto njegove ideje su važne danas

Svijet u kojem živimo još uvijek je daleko od savršenosti. Rasna diskriminacija, ekonomsko neravnoteža, društvena nepravda — te probleme nisu nestale. Zato ostaje naslijeđe Nelsona Mandele tako važno. On nas učio da je oprost jači od osvete, da je dijalog efikasniji od nasilja i da svatko, neovisno o boji kože ili porijeklu, zaslužuje poštovanje i dostojanstvo.

Mandela je vjerovao u snagu kolektivnih, nizovnih djela. On nije očekivao da će vlasti rješiti probleme za njega. On sam je stvorio pokret, sam je šao u zatvor, sam je vodio pregovore, sam je gradio novu zemlju. I on je pozivao nas da učinimo isto — ne očekivati, već djelovati. Ne sežaliti, već pomoći. Ne mrziti, već oprostiti.

Međunarodni dan Nelsona Mandele nije samo dan sjećanja. To je dan djela. To je podsjetnik o tome da smo svi povezani zajedničkom sudbinom i da čak i najmanji čin ljubaznosti može pokrenuti lančanu reakciju promjena. Kao što je rekao sam Mandela: «To se uvijek čini nemogućim dok se ne učini». I taj dan je poziv da učinimo ono što se čini nemogućim.

Slučajevi i laži: mitovi o Mandeli i njegovom dnu

Kao i svatko veliki ličnost, Nelson Mandela je obroso mnogobrojnim legendama i pričama. Jedna od najpoznatijih laži je povezana s tako nazvanim «efektom Mandele» — fenomenom lažne kolektivne memorije. Mnogi ljudi diljem svijeta grešno vjeruju da je Mandela umro u zatvoru u 1980-ima, a ne 2013. godini. Ovaj kognitivni grešak je čak dobio ime po njemu. U stvari, Mandela je izbio na slobodu i proveo dugi život, ali masovna sjećanja su ljudima igrali zlu šalju.

druga zabavna priča je povezana s njegovim zatvorskim brojem — 46664. Ovaj broj je postao simbol borbe i čak brand: pod njim su održani dobrotvorni koncerti. Međutim, malo ko zna da brojevi označavaju samo «466-ji zatvorenik 1964. godine». Mandela se ježi s tim brojem s ironijom i rekao je da je «bolji nego bez broja».

Postoji i mit o tome da je Mandela bio vegetarijanac. U stvari, on je volio meso, posebno ovčju, i nije se odričio tradicionalne južnoafričke kuhinje. Također, postoji izjava da se u dan njegovog rođenja diljem svijeta održavaju «najduži obrokni stol», ali to je više metafora nego stvarna tradicija. Međutim, te priče čine Mandelu više ljudskim, pokazujući da čak i legendarne ličnosti ostaju ljudima sa svojim navikama i osobinama.

Kako se pridružiti: uputstvo za svakog

Ako želiš označiti Međunarodni dan Nelsona Mandele, ne treba očekivati posebno pozivnicu. Ovdje su nekol
© library.rs

Permanent link to this publication: