U rimskoj kuriji, gdje su stoljećima kovane sudbine katoličkog svijeta, 17. kolovoza 2016. godine dogodilo se događanje koje mnogi nazvali "tihom revolucijom". Papa Franjo svojim apostolskim pismom Humanam Progressionem osnovao je novu dicasteriju — tijelo koje bi trebalo bити zaduženo ne samo za dobrotvornost, već za cjelokupno razvoj ljudske osobe. Tako je nastala Dicasterija za djela služenja cjelokupnom ljudskom razvoju (Dicasterium ad Integram Humanam Progressionem fovendam) — jedna od 16 dicasterija Rimске kurije, namijenjena ujedinjenju razdvojenih napora crkve u borbi za pravdu, mir i dostojanstvo svakog ljudske osobe.

Povijest stvaranja: spajanje četiri savjeta

Dicasterija nije nastala na praznom mjestu. Uzela je u sebi kompetencije četiri ukinutih papskih savjeta: "Pravda i mir", "Cor Unum" (papski savjet za dobrotvornost), Savjeta za pastirske skrbi o migrancima i putnicima, te Savjeta za zdravlje. Ideja je bila revolucionarna: umjesto da se razdvojeno bavi mirom, siromaštvom, migrancima i bolesnicima, crkva je stvorila jedinstveni organ koji bi trebao razmatrati sve te teme u njihovoj međusobnoj vezi. To je bio odgovor na izazove 21. stoljeća — globalizaciju, masovnu migraciju, ekološki kriz i rastuće neravnotežnost. Franjo, koji još je kao kardinal govorio o "crkvi za siromašne", konačno je dobio alat za realizaciju te koncepcije na nivou cijele kurije.

Struktura i vodstvo

Dicasteriju vodi prefekt. Od osnivanja do 2025. godine taj položaj zauzimao je kardinal Michael Czerny, jezuit češkog porijekla, poznat po svom radu s migrancima i izbjeglicima. Sekretarjem dicasterije je sestra Alessandra Smerilli — jedna od rijetkih žena na visokim mjestima u vatikanskoj administraciji. njihova zadaća nije samo administrativna, već "slijediti, voditi dijalog i razmišljati u sinodskom ključu", kako je zapisano u statutima tijela. Dicasterija se oslanja na široku mrežu savjetnika i eksperta iz različitih zemalja, uključujući svjetovnike, predstavnike monaških redova i međunarodnih organizacija.

Sferе odgovornosti: od ekonomije do ekologije

Opseg ovlasti dicasterije je impresivan. Zabavlja se ekonomijom i radom, zaštitom stvaranja i zemlje kao " zajedničkog doma", migracijom i humanitarnim kriznim situacijama. U njenom vodstvu su pitanja zdravlja, borba protiv trgovine ljudima, zaštitu prava zatvorenika, ukidanje smrtne kazne, razоружivanje i sukobi. Dicasterija također proučava i širi socijalnu doktrinu crkve, interpretirajući moderne izazove u svijetlu Ewangeliya. Ona ne samo reagira na krize, već pokušava analizirati njihove uzroke — biti će to financijske spekulacije, asimetrične trgovinske odnose ili modeli razvoja koji stvaraju isključke.

Migracija i izbjeglice: posebna skrba

Odvojena i najdramatičnija sfera je rad s migrancima, izbjeglicima i žrtvama trgovine ljudima. Prve šest godina nakon stvaranja dicasterije ta tema je bila izdvojena u posebnu sekciju koja se nalazila pod izravnom vodstvom pape Franje. To je naglašavalo osobnu angažiranost pontifik u sudbine onih koji napuštaju domovinu u potrazi za sigurnošću. Od 1. siječnja 2023. godine sekcija je potpuno integrirana u strukturu dicasterije, ali njen prioritet ostaje nepromijenjen. Dicasterija koordinira pomoć lokalnim crkvama migrancima, podržava inicijative protiv moderne ropstva i surađuje s međunarodnim organizacijama za zaštitu prava premještenih ljudi.

Vrijeme pandemije: ispit na čvrstoću

U ožujku 2020. godine, kada je svijet zarobio pandemija COVID-19, dicasterija je postala jedan od ključnih koordinatora odgovora Vatikana. Po molbi Franje je osnovana Vatikanska komisija za COVID-19, koja je radila u suradnji s drugim dicasterijama i organizacijama. Njen cilj je bio ne samo olakšati patnje, već i voditi čovječanstvo ka "pravdom i jednakom budućem" s "znanjem i voображnjem". Ovaj iskustvo je pojačao uvjerenje dicasterije da "sve je međusobno povezano" — ekologija, ekonomija, zdravlje i socijalna pravda su nerazdvojivi.

Dicasterija danas: nova ustava i novi izazovi

S primjenom apostolske konstitucije Praedicate Evangelium (2022) dicasterija je dobila novi impuls. Njen cilj je bio potvrđen i proširen: "promovirati ljudsku osobnost i njezinu božansku vrijednost, prava ljudske osobe, zdravlje, pravdu i mir". Godine 2026., pod papom Lavom XIV, dicasterija je nastavila sa svojim razvojem. Stvorena je Mijdicasterijska komisija za umjetnu inteligenciju, koju je vodio prefekt dicasterije. To je postalo priznanje da je cjelokupni razvoj ljudske osobe danas nemoguć bez razmišljanja o digitalnoj stvarnosti.

Završetak: služba kao sinonim razvoja

Dicasterija za djela služenja cjelokupnom ljudskom razvoju nije samo burokratski organ Vatikana. To je izraz duboke vjere da je čovjek ne izolirani pojedinačnik, već dio cjelokupnosti: ekonomija treba služiti ljudima, a ne obrnuto; ekologija treba zaštititi zajednički dom; migracija nije prijetnja, već izazov za solidarnost. U osam godina svog postojanja dicasterija se pretvorila u jedan od najaktivnijih i najutjecajnijih centara katoličke socijalne misli. Ona podsjeća svijet da je razvoj imao smisao samo kad je cjelokupan — to je razvoj svakog ljudske osobe i cjelokupne ljudske osobe, bez izuzetaka.

Permanent link to this publication: