Vera u čaroliju u blizini Božića i Danu svetog Stjepana: struktura i semantika prekidačkog vremena

Period blizine Božića (Advent) i posebice Danu svetog Stjepana (navječerje slavtosti) u europskim i slavenskim tradicijama predstavlja jedinstveno liminalno (pragovo) vrijeme, kada se oslabljuju običajne društvene i prirodne zakone, a granica između svjetova postaje prozirna. Vera u čaroliju u ove dane nije samo suverenitet, već složen kompleks ritualnih praksa koji reflektiraju arhačke modele razmišljanja, agrarne cikluse i duboku psihološku potrebu za čudom.

1. Vrijeme bez vremena: kosmološki kontekst

Ključ za razumijevanje je u sakralizaciji zimskog solsticija, s kojim se povijesno povezao Božić. To je trenutak najmanje aktivnosti sunca, «smrti» starih i rođenja novog sunca. U narodnom kalendaru je to vrijeme zaustavljanja, pauze u normalnom tečaju vremena, kada je moguć kontakt s drugim svijetom. Dan svetog Stjepana (od «soco» — postno jelo iz zraka) kao kulminacija posta označava završetak starih ciklusa i pripremu za novi.

2. Klasifikacija magičkih praksa i njihove funkcije

Prakse se mogu razdijeliti na nekoliko tematskih blokova, svaki od kojih rješava konkretnu psihološku ili društvenu zadaću.

1. Gadanja i predviđanja (vorožba).

Funkcija: Pokušaj dobiti znanje o budućnosti u trenutku kada je «zavjesa priotkrivena». posebice se to odnosi na sudbinu — brak, blagostanje, život i smrt.

Primjeri:

Slušanje pod prozorima (slavenska tradicija): Usluhati komade razgovora — predviđanje za slušatelja.

Ljevanje voska/olova: Rasplavljeni metal izlijevao se u vodu, a po obliku zastojeve figure tolkovali se budućnost (brod — putovanje, kruna — uspjeh).

Gadanje s cipelom/sapogom: Djevojka bacala cipelu kroz vrata — gdje pokazuje nosak, od tamo će doći ženik.

Te prakse struktuirale su anksioznost oko budućnosti, dajući iluziju kontrole kroz interpretaciju slučajnih znakova.

2. Obredi vezani za duše predaka i nadzemne sile.

Funkcija: Zadobijanje ili zaštita od sila drugog svijeta.

Primjeri:

Ostavljane hrane na stolu ili na prozoru za duše umrlih predaka (kod zapadnih Slavena, u Baltici). To je preživjetak roditeljskih pomina, integriranih u kršćanski praznik.

Zapret na šivenje, vunu i drugu rad s oštrim predmetima, kako bi se ne «poškodovala» duša koja je došla u kuću.

Poverovanja o posebnoj aktivnosti nečiste sile (kod Slavena — vještiце, čarobnjaci), koju je trebalo uništiti posebnim znakovima (risanje mliječanih križeva na vratima).

3. Agrarna i proizvodna magija.

Funkcija: Obeshrabrenje ili blagostanje gospodarstva u idućoj godini kroz simboličke djelovanja.

Primjeri:

Spajanje nogu stolova vezom (kod Poljaka, Belorusa) — da bi «skovalo» budući plodinu, ne da bi joj dopustilo «bežati».

Donošenje u kuću sнопa žita (diduha) kod Ukrajinaca — izričaj duha predaka i zapovijest plodnosti.

Obred koljada izvorno je imao magički karakter: rješeni, predstavljajući se duhovima ili predacima, svojim posjetom i blagoslovljavanjem («sejali») trebali su osigurati plodnost polja i dobar plod.

4. Prakse vezane za životinje i njihov čudotvorni dar govora.

Funkcija: Dobivanje tajnog znanja od «čistih» ili «nerazumnošćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušćušć
© library.rs

Постоянный адрес данной публикации: