Том Сойер: дечко коjе je naučilo Ameriku biti Amerikom

On je nastao 1876. godine na stranicama romana Marka Twena i odmah je postao nešto veće nego samo literarni lik. Tom Sойer nije samo prozeljančić iz provincijskog grada uz obalu Mississippi. To je arhetip koji je u sebi uključio ključne osobine američkog nacionalnog duha: poduzetništvo, optimizam, vjeru u vlastite snage, prezrenje prema autoritetima i sposobnost pretvaranja rutine u avanturu. njegova figura je postala ogledalom u kojem je Amerika vidjela samu sebe — mladu, hrabru, punu energije i vjerujuću da je sve moguće, ako se pokazuje smekla i ne bojiš se rizika.

Praktični genij: kako Tom je izmanipulirao civilizaciju

Jedna od najpoznatijih scena u svjetskoj književnosti je bojanje zida. Tom, kojeg je tetka Polli kaznila zbog šetanja, pretvara iscrpljujuću radu u željeno znanje. On ne samo da se izmanipulira — on stvara tržište tamo gdje ga nije bilo. On prodaje mogućnost bojanja zida svojim prijateljima, dobivajući u zamenu jabuke, papirne zmaje, žabe i druge dečja skarba. Ova scena je postala metaforom američkog poduzetništva: iz ničega stvoriti vrijednost, uvjeriti druge u važnost toga što radiš, i dobiti profit. U ovom epizodu Tom se predstavlja kao rođeni poduzetnik, koji intuitivno razumije zakone ponude i zahtjeva, dugo prije nego što će ti zakoni biti formulirani u učbenicima za ekonomiju.

Tom ne očekuje darove, ne žali se na sudbinu. On djeluje. To je njegovo glavno razlikovanje od mnogih drugih književnih junaka tog vremena. On ne reflektira, ne patri od egzistencijalnih pitanja — on rješava probleme. I to je čisto američki pristup: ne pitaj “zašto”, pitaj “kako”. Tom je ekspresija can-do attituda, te same “pozitivne” filozofije koja je omogućila Americi osvojiti Divljy zapad, izgraditi tvornice i lansirati čovjeka na Mesec.

Buntovnik s bogatim srcem

Tom Sойer je buntovnik. On bježi iz kuće, proganja školu, svađa se, puši cigaretu i ne priznaje autoritete. Ali njegov bunt nije uništavajući. On ne želi uništiti svijet odraslih — on želi preobraziti ga po svojim pravilima, učiniti ga boljim, zanimljivijim i živim. On štiti Meffa Pottera, kada ga lažno optužuju za ubojstvo, rizikujući vlastitu život. On spašava Becky Thatcher u pećini, pokazujući nevjerojatnu načutnost i hrabrost. On traži skupinu ne iz žednosti, već iz ljubavi za avanturama i želje da dokаже se i drugima svoju važnost.

Ovo kombinovanje vanjske nepokorne i unutrašnje ispravnosti čini Toma idealnim američkim junakom. On nije svetac, on nije savršen — on je egoističan, arogan, ponekad žestok. Ali u ključnim trenucima birе pravdu i saosjećanje. On nas podsjeća da je američki duh ni bezumni patrioštištvo ni slепo slijedeće pravilima. To je sposobnost čuti glas savjesti čak i kada on protiče protiv uobičajenih normi.

Demokratičnost kao druga priroda

Tom Sойer je prijatelj s Huckleberryom Finnom — bezdomnim, sinom pijančara, kojeg “prilični” ljudi su izbjegavali. Ova prijateljstvo je postala izazov tadašnjem društvenom poretku. Tom ne vidi u Heku “nižeg” — on vidi u njemu saveznika po avanturama, čovjeka čiji su sloboda i neovisnost izazivali Tomu želju i uzbuđenje. Ovaj čin nije samo žest dečkeve solidarnosti. To je prvi korak ka tome američkom idealu jednakosti, koji nije uvijek odgovarao stvarnosti, ali koji je uvijek bio orijentiranjem, prema kojem se zemlja usredotočavala.

Tom ne poznaje klasne predrasude. On ne važi, jer mu je kuća, dok nema krvnog doma za Heka. On cjeni Heka ne zbog njegovog porijekla, već zbog njegovog karaktera. I to ga predviđa vrijeme. On predstavlja tu američku san, u kojem se čovjek ocjenjuje ne zbog svog prošlosti, već zbog njegovih postupaka.

Idealista i pragmatik u jednom flakonu

Tom Sойer je nevjerojatno kombinacija idealizma i pragmatizma. On može satima čitati romane o viteškim romanima i zamislavati se da je bogatni viteški junak koji spašava princeze. Ali u stvarnom životu on trzevo procjenjuje situaciju, umije pregovarati, trgovati i pronalaziti korist. On vjeruje u san, ali ne gubi vezu s realnošću. Ta ravnoteža je ono što je učinilo Ameriku uspješnom: sposobnost sanjati o velikom i u isto vrijeme raditi rukama, kako bi te sna ostvarili.

Kada Tom pronađe skupinu u pećini, on ne postaje samo bogat — on potvrđuje svoju vjeru da je svijet uređen pravedno i da se hrabrost i soznajnost uvijek nagrađuju. To je optimistični pogled na život, koji je mnogo utjecao na karakter američke nacije. U Europi kraja XIX. stoljeća sve češće su se čuli pesimistične note — razočaranje u progresu, umor od industrializacije. Tom Sойer, na suprotno, izlučuje energiju i vjeru u vlastite snage.

Vječna mladost nacionalnog duha

Lik Toma Sойera je lik vječne mladosti. On odbija odrastati u tom smislu koji u to uključuju odrasli. Za njega odrastanje nije odustajanje od igara i avantura, već umjeće učiniti ih dio svog života. njegova neposlušnost, njegova želja za novim i njegovo ne želje za pristajanjem u skromnim pravilima — to je odraz američkog duha koji nikada nije bio statičan, uvijek se usredotočavao na napredak, tražio nove zemlje, nove mogućnosti, nove smisli.

Mark Twain je stvorio lik koji je postao ne samo junak svog vremena, već i trajni simbol. Tom Sойer je Amerika u njoj najboljoj slici: energična, slobodoljubiva, izumljiva, malo naivna, ali uvijek spremna na rizik. On ostaje aktualan i danas, kada svijet se susreo s novim izazovima i neizvjesnošću. Ponekad nam svima nedostaje taj marktwenijanski duh: sposobnost ne unijeti, smješiti se nad teškoćama i pretvarati čak i najskončaniju radu u zadovoljavajuće avanturu.

Završetak

Lik Toma Sойera je izbio iz granica dječje književnosti. To je nacionalni mit, u kojem su zakodirane ključne osobine američke identiteta. On nas podsjeća da je poduzetništvo i talent neovisni o porijeklu, da je prijateljstvo snažnije od predrasuda i da postoji mjesto za avanture čak i u najskončanijem životu. Kroz lik tog dječaka, Mark Twain je potvrdio glavnu vrijednost — vjeru u čovjeka, u njegovu sposobnost mijenjati svoju sudbinu i svijet oko sebe. I dok ta vjera živi, Amerika će ostati zemljom koju je stvorila njezina san.

Permanent link to this publication: