Tom Sawyer: dječak koji je naučio Ameriku biti Amerikom

On je rođen 1876. godine na stranicama romana Marka Twaina i odmah je postao nešto veće nego samo literarni lik. Tom Sawyer nije samo neizgubljeni dječak iz provincijskog grada uz obalu Mississipija. To je arhetip koji je u sebi obuhvatio ključne karakteristike američkog nacionalnog duha: poduzetništvo, optimizam, vjeru u vlastite snage, prezrenje za autoritete i sposobnost pretvaranja rutine u avanturu. Njegova figura je postala zrcalom u kojem je Amerika vidjela samu sebe — mladu, hrabru, punu energije i vjerujuću da je sve moguće, ako se pokazuje smekotnost i ne boješ se rizika.

Praktični genij: kako Tom je izmanipulirao civilizaciju

Jedna od najpoznatijih scena u svjetskoj književnosti je bojanje ograde. Tom, kojeg je tetka Polly kaznila zbog proglede, pretvara iscrpljujuću radu u željeno znanje. On ne samo da se izmanipulira — on stvara tržište tamo gdje ga nije bilo. On prodaje mogućnost bojanja ograde svojim prijateljima, dobivajući u zamjenu jabuke, papirne zmaje, žabe i druga dječja blagonađa. Ova scena je postala metaforom američkog poduzetništva: iz ničega stvoriti vrijednost, uvjeriti druge u važnost toga što radiš i dobiti profit. U ovom epizodu Tom se pojavljuje kao rođeni poslovac, koji intuitivno razumije zakone ponude i zahtjeva, mnogo prije nego što će ti zakoni biti formulirani u učbenicima za ekonomiju.

Tom ne očekuje darove, ne se žali na sudbinu. On djeluje. To je njegovo glavno razlikovanje od mnogih drugih književnih likova tog vremena. On ne refleksira, ne patri od egzistencijalnih pitanja — on rješava probleme. I to je čisto američki pristup: ne pitaj «zašto», pitaj «kako». Tom je ekspresija can-do attitude, te same «pozitivne» filozofije koja je omogućila Americi osvojiti Divljy zapad, izgraditi tvornice i lansirati čovjeka na Mesec.

Buntovnik s bogatim srcem

Tom Sawyer je buntovnik. On beži iz kuće, proglašava školu, svađa se, puši cigaretu i ne priznaje autoritete. Ali njegov bunt nije uništavajući. On ne želi uništiti svijet odraslih — on želi preobraziti ga po svojim pravilima, učiniti ga boljim, zanimljivijim i živim. On štiti Meffa Pottera kada ga lažno optužuju za ubojstvo, rizikujući vlastitu život. On spašava Becky Thatcher u pećini, pokazujući nevjerojatnu načutnost i hrabrost. On traži skupinu ne iz želje za zlatom, već iz ljubavi za avanturu i želje da dokаже se i drugima svoju važnost.

Ovo kombiniranje vanjske nepokorne i unutarnje ispravnosti čini Toma idealnim američkim herojem. On nije svetac, on nije savršen — on je egoističan, samoljubiv, ponekad tvrd. Ali u ključnim trenucima biruje istinu i saosjećanje. On nas podsjeća da je američki duh ni bezumni patriotizam ni slepi pristup pravilima. To je sposobnost slušati glas savjesti čak i tada kada on protiče protiv uobičajenih normi.

Demokratičnost kao druga priroda

Tom Sawyer je prijatelj s Huckleberryom Finnom — bezdomnim, sinom pijančara, kojeg su «pravi» ljudi izbjegavali. Ova prijateljstvo je postala izazov tadašnjem društvenom uređenju. Tom ne vidi u Heku «nižeg» — on vidi u njemu saveznika po avanturama, čovjeka čije sloboda i neovisnost izazivaju kod Toma želju i uzbuđenje. Ovaj čin nije samo izazov mladičke solidarnosti. To je prvi korak ka tome američkom idealu ravnosti, koji nije uvijek odgovarao stvarnosti, ali koji je uvijek bio orijentacija, prema kojoj se zemlja prilagođavala.

Tom ne poznaje klasne predrasude. On ne se veliča, jer mu je dom, dok kod Heka nema krov nad glavom. On cjeni Heka ne zbog njegovog porijekla, već zbog njegovog karaktera. I to ga čini naprednim svog vremena. On predstavlja tu samu američku sanu, u kojoj se čovjek ocjenjuje ne zbog svog prošlosti, već zbog njegovih postupaka.

Idealista i pragmatik u jednom kutiju

Tom Sawyer je nevjerojatno kombinacija idealizma i pragmatizma. On može čitati sati knjige o viteškim romanima i zamišljati se kao bogatarić koji spašava princeze. Ali u stvarnom životu on trzevo procjenjuje situaciju, umije pregovarati, trgovati i pronaći korist. On vjeruje u san, ali ne gubi vezu s realnošću. Tako je taj balans učinio Ameriku uspješnom: sposobnost sanjati o velikom i u isto vrijeme raditi rukama, kako bi te snove ostvarili.

Kada Tom pronađe skupinu u pećini, on ne postaje samo bogat — on potvrđuje svoju vjeru da je svijet uređen pravedno i da se hrabrost i smekotnost uvijek nagrade. To je optimističan pogled na život, koji je mnogo utjecao na karakter američke nacije. U Europi kraja XIX. stoljeća sve češće su se čuli pesimistične note — razočaranje u progresu, umor od industrializacije. Tom Sawyer, na suprotno, izlučuje energiju i vjeru u vlastite snage.

Vječna mladost nacionalnog duha

Lik Toma Sayera je lik vječne mladosti. On odbija odrastati u smislu koji u to uklapaju odrasli. Za njega odrastanje nije odustajanje od igara i avantura, već umjeće učiniti ih dijelom svog života. Njegova neposlušnost, njegova želja za novim i njegovo ne željenje podrediti se dosadnim pravilima su odraz američkog duha, koji nikada nije bio statičan, uvijek se prilagođavao, tražio nove zemlje, nove mogućnosti, nove smisli.

Mark Twain je stvorio lik koji je postao ne samo herojem svog vremena, već i trajnim simbolom. Tom Sawyer je Amerika u njoj najboljoj slici: energična, slobodoljubiva, izumljiva, malo naivna, ali uvijek spremna na rizik. On ostaje aktualan i danas, kada svijet se suočava s novim izazovima i nejednoznčnošću. Ponekad nam svima nedostaje taj marktvenski duh: sposobnost ne unimati, smješiti se s teškoćama i pretvarati čak i najdosadniju radu u zanimljivo avanturu.

Završetak

Lik Toma Sayera je proširio granice dječje književnosti. To je nacionalni mit, u kojem su zakodirane ključne karakteristike američke identiteta. On nas podsjeća da je poduzetništvo i talent neovisni o porijeklu, da je prijateljstvo snažnije od predrasuda i da postoji mjesto za avanture čak i u najdosadnijem životu. Kroz ovaj lik, Mark Twain je utvrdio glavnu vrijednost — vjeru u čovjeka, u njegovu sposobnost mijenjati vlastitu sudbinu i svijet oko sebe. I dok ova vjera živi, Amerika će ostati zemljom koju je stvorila njezina san.

Permanent link to this publication: