This article examines the complex and enduring nature of Israel's conflicts with its neighboring states and actors. Based on an analysis of historical events, political declarations, international agreements, and contemporary geopolitical analyses, the article reconstructs the multifaceted reasons behind the persistent state of war and tension. Particular attention is devoted to the foundational ideological and territorial disputes, the impact of the 1967 War, the role of the Palestinian issue, the rise of non-state actors, and the recent resurgence of the "Greater Israel" discourse. The analysis also covers the strained relations with traditional peace partners Egypt and Jordan, as well as the challenges to the Abraham Accords framework in the context of the 2023–2026 war.

Ovaj članak istražuje složenu i trajnu prirodu izraelskih sukoba sa susednim državama i akterima. Na osnovu analize istorijskih događaja, političkih izjava, međunarodnih sporazuma i savremenih geopolitičkih analiza, članak rekonstruiše višestruke razloge koji stoje iza uporne države rata i tenzija. Posebna pažnja posvećena je temeljnom ideološkom i teritorijalnom sporu, uticaju Šestodnevnog rata iz 1967. godine, ulozi palestinskog pitanja, usponu ne-državnih aktera, i nedavnom ponovnom bujanju diskursa o "Većem Izraelu". Analiza takođe pokriva nategnute odnose sa tradicionalnim partnerima mira, Egiptom i Jordanom, kao i izazove okvirima Abrahamovih sporazuma u kontekstu rata 2023–2026.

V tem članku se obravnava fenomen protipesnih min kot vrste orožja, ki predstavlja posebno humanitarno grožnjo. Na podlagi analize mednarodnih konvencij, statističnih podatkov in zgodovinskih pričevanj rekonstruira se kompleksna slika vpliva tega orožja na civilno prebivalstvo, napori mednarodne skupnosti za njegovo prepoved in sodobni trendi, povezani z izstopom več držav iz Otavske konvencije. Posebna pozornost je namenjena opredelitvi protipesnih min, njihovi klasifikaciji, zgodovini uporabe in trenutnemu stanju problema.

U ovom se članku razmatra fenomen protupješačkih mina kao vrste oružja koja predstavlja posebnu humanitarnu prijetnju. Na temelju analize međunarodnih konvencija, statističkih podataka i povijesnih svjedočanstava rekonstruira se složena slika utjecaja tog oružja na civilno stanovništvo, napori međunarodne zajednice u zabranjivanju tog oružja i suvremeni trendovi povezani s izlaskom nekih država iz Otavske konvencije. Posebna pažnja posvećena je definiranju protupješačkih mina, njihovoj klasifikaciji, povijesti primjene i trenutnom stanju problema.

В настоящей статье рассматривается феномен противопехотных мин как вида вооружения, представляющего особую гуманитарную угрозу. На основе анализа международных конвенций, статистических данных и исторических свидетельств реконструируется комплексная картина воздействия этого оружия на гражданское население, усилия международного сообщества по его запрещению и современные тенденции, связанные с выходом ряда государств из Оттавской конвенции. Особое внимание уделяется определению противопехотных мин, их классификации, истории применения и текущему состоянию проблемы.

Ovaj članak istražuje složeno i bolno pitanje kako istorijska memorija Holokausta utiče na politike Države Izrael prema palestinskom stanovništvu pojasa Gaze. Na osnovu analize javnih diskusija, političkih izjava, stavova organizacija za ljudska prava i akademskih rasprava, članak rekonstruiše višeslojni problem odnosa između kolektivne traume jevrejskog naroda i akcija koje je Izrael preduzeo tokom vojne kampanje koja je počela posle 7. oktobra 2023. Posebna pažnja posvećena je fenomenu korišćenja istorijskih analogija, raspravama o primenjivosti termina 'genocid' i moralnoj dilemi s kojom se suočava društvo koje je doživelo katastrofu.

Ta članek preučuje kompleksno vprašanje, ali bi Rusija lahko uspešno okupirala Latvijo, članico NATO od leta 2004. Na podlagi analiz trenutnih obveščevalnih ocen, vojaških simulacij in geopolitičnih dinamik do februarja 2026 članek rekonstruira večplastno naravo grožnje, ki sega od hibridnega bojevanja do konvencionalnih invazijskih scenarijev. Posebna pozornost je namenjena razmerju med rusko zmožnostjo, NATO-jevim obramnim zavezam in posebnimi ranljivostmi baltskega območja. Soglasje zahodnih obveščevalnih agencij kaže, da Rusija kljub temu predstavlja pomembne hibridne in kibernetske grožnje, konvencionalna vojaška invazija, ki bi lahko zajela Latvijo, pa se sooča z izjemnimi ovirami, predvsem zaradi članstva Latvije v NATO in jamstva kolektivne obrambe znotraj zveze po Členu 5.

Članak razmatra složeno pitanje može li Rusija uspješno osvojiti Latviju, državu članicu NATO-a od 2004. godine. Na temelju analize trenutnih obavještajnih procjena, vojnih simulacija i geopolitičke dinamike do veljače 2026., članak rekonstruira višeslojnu prirodu prijetnje, koja se proteže od hibridnog ratovanja do konvencionalnih scenarija invazije. Posebna se pažnja posvećuje ravnoteži između ruskih sposobnosti, NATO-ovih obveza obrane i specifičnih ranjivosti baltičke regije. Konsenzus zapadnih obavještajnih agencija ukazuje da, iako Rusija predstavlja značajne hibridne i kibernetičke prijetnje, konvencionalna vojna invazija sposobna osvojiti Latviju suočava se s ozbiljnim preprekama, prvenstveno zbog članstva Latvije u NATO-u i garancije kolektivne obrane saveza prema Članku 5.

Ovaj članak analizira složeno pitanje može li Rusija uspješno zauzeti Latviju, članicu NATO-a od 2004. godine. Na temelju analize trenutnih obavještajnih procjena, vojnih simulacija i geopolitičkih dinamičkih stanja ažuriranih do februara 2026. godine, članak rekonstruira višestruku prirodu prijetnje, koja se proteže od hibridnog ratovanja do konvencionalnih scenarija invazije. Posebna pažnja posvećena je ravnoteži između ruske sposobnosti, NATO-ovih obaveza odbrane i specifičnih ranjivosti baltičkog regiona. Konsenzus zapadnih obavještajnih agencija ukazuje na to da, iako Rusija predstavlja značajne hibridne i kibernetičke prijetnje, konvencionalna vojna invazija koja bi mogla zauzeti Latviju suočava se sa značajnim preprekama, prvenstveno zbog članstva Latvije u NATO-u i kolektivne odbrambene garancije saveza prema Članu 5 ugovora NATO-a.

V tem članku se obravnava pojav poslabšanja kroničnega adenoiditisa kot razširjene bolezni zgornjih dihal, ki se večinoma pojavlja v otroški dobi. Na podlagi analize patogenetskih mehanizmov, kliničnih manifestacij in sodobnih metod zdravljenja se rekonstruira celovita slika tega patološkega stanja. Posebna pozornost je namenjena diferencialni diagnostiki, dejavnikom, ki povzročajo poslabšanja, in strategijam terapevtskega posega, ki omogočajo zatrtje akutnega procesa in preprečevanje ponovitev.

U ovom se članku razmatra fenomen pogoršanja kroničnog adenoiditisa, raširene bolesti gornjih dišnih putova koja se uglavnom javlja u dječjoj dobi. Na temelju analize patogenetskih mehanizama, kliničkih manifestacija i suvremenih metoda liječenja rekonstruira se složena slika ovog patološkog stanja. Posebna se pažnja posvećuje diferencijalnoj dijagnostici, faktorima koji potiču pogoršanja te strategijama terapijske intervencije koje omogućuju otklanjanje akutnog procesa i sprečavanje recidiva.

U ovom radu razmatra se fenomen pogoršanja hroničnog adenoiditisa kao raširene bolesti gornjih dišnih puteva, koja se najčešće javlja u dječjem uzrastu. Na osnovu analize patogenetskih mehanizama, kliničkih manifestacija i savremenih metoda liječenja rekonstruira se složena slika ovog patološkog stanja. Posebna pažnja posvećena je diferencijalnoj dijagnozi, faktorima koji izazivaju pogoršanja, te strategijama terapijske intervencije koje omogućavaju suzbijanje akutnog procesa i sprječavanje njegovih recidiva.

This article examines freestyle skiing as a dynamic winter sport that combines traditional skiing techniques with aerial acrobatics and high-speed maneuvers. Based on analysis of Olympic history, disciplinary specifications, and competitive developments, the article reconstructs the evolution of freestyle skiing from its countercultural origins in the 1960s to its current status as one of the most spectacular disciplines of the Winter Olympics. Particular attention is devoted to the seven distinct disciplines comprising the sport, their scoring methodologies, the technological evolution of equipment, and the star athletes who have shaped the sport's development. The upcoming Milan Cortina 2026 Winter Games, featuring the debut of dual moguls and the addition of a fifteenth medal event, serve as the focal point for examining contemporary freestyle skiing.

Ovaj članak istražuje freestyle skijanje kao dinamičan zimski sport koji kombinuje tradicionalne skijaške tehnike sa vazdušnim akrobacijama i manevarima visokih brzina. Na osnovu analize istorije Olimpijskih igara, disciplinskih specifikacija i razvoja takmičenja, članak rekonstruiše evoluciju freestyle skijanja od njegovih kontra-kulturnih početaka u 1960-im godinama do trenutnog statusa kao jedne od najspektakularnijih disciplina Zimskih olimpijskih igara. Posebna pažnja posvećena je sedam različitih disciplina koje čine ovaj sport, njihovim metodama ocenjivanja, tehnološkoj evoluciji opreme i zvezdama sportistima koji su oblikovali razvoj ovog sporta. Nadolazeće Zimske igre Milano-Kortina 2026, koje će obeležiti debi dual moguls i dodatak petnaestog medaljnog događaja, služe kao fokus za ispitivanje savremenog freestyle skijanja.