U početku XX veka, kada svet je bio trzisan revolucijama, a kapitalizam je demonstrisao svoju žestoku logiku, jedan čovek je predložio gledati istoriju čovečnosti pod potpuno neočekivanim ugлом. Ne kroz klasnu borbu, ne kroz promenu formacija, već kroz organizaciju. Aleksandar Aleksejevič Bogdanov — filozof, ekonomist, lekar, revolucionar i stvaratelj univerzalne organizacione nauke — je smatrao da ključ do budućnosti leži ne u preodelu vlasništva, već u preustroji istog načina na koji ljudi zajedno rade, poznaju svet i upravljaju sobom. Njegove ideje o kooperativima i organizaciji rada, mnogo preduzeći vrijeme, danas zvuče zapanjujuće savremeno.
Bogdanov je započeo svoju karijeru kao jedan od vođa boljševikizma, ali njegov put je na kraju bio različit od Lenjinovog. Razlog — u fundamentalnom razlikovanju u pogledima na to kako bi trebao izgraditi socijalizam. Za razliku od Lenjina, koji je stavio kladivac na uzimanje vlasti i diktaturu proletariata, Bogdanov je vidio glavnu silu u radnom saradnji. U revolucionarnim godinama je on iznio protiv preudredenja protiv kooperacije koje je bilo u korenima ljevičarskih krugova.
Mnogi revolucionari tog vremena su gledali na kooperative svih strana. Oni su smatrali da ova "uzkopraktična" radna aktivnost, koja je povezana sa komercijalnim računovodstvom i kompromisima, može sužiti raspon radnika, područiti njegov borbeni idealizam. Oni su u kooperantima videli opportuniste, zaposlenе u malim poslovima i nezainteresovane za više idealne idealnosti klasne borbe.
Bogdanov je očito odbijao to prezrenje. On je dokazivao da posao u kooperativu daje radniku drugi, novi smisao i značenje, ne malo-komercijalno, već ozbiljno-socijalno. Za njega je kooperacija bila ne drugostepeno delo, već prava škola socijalizma. Baš u kooperativu radnik uči da samostalno rješava zajedničke zadaće, upravlja zajedničkim poslom, vidi vezu između svog rada i zajedničkog blaga. Bogdanov je šaljivo ismijavao blizorukost onih voditelja koji nisu videli u radnom saradnji osnovu novog svijesti.
Pogledi Bogdanova na kooperaciju su bili samo dio njegovog velikog zamisa — stvaranja univerzalne organizacione nauke koju je nazvao tektologijom. On je postavio pred sobom zadatak koji i danas zanima svojom smelom: pronaći jedinstvene principе organizacije, koji deluju u prirodi, društvu, tehnici i mislenju.
Izvorni punkt njegovog učenja je jednostavan i radikalan: svaka ljudska aktivnost objektivno je organizujuća ili dezorganizujuća. On je tvrdio da bilo koji proces — bilo da se radi o izgradnji tvornice, naučnom otkriću ili čak umjetničkom stvaralaštvu — može se smatrati procesom organizacije. Njegova ideja je bila da ujедини sve ljudske, biološke i fizičke nauke u jednu sistemsku znanost na osnovi traženja zajedničkih organizacionih principa.
Ovaj pristup je učinio Bogdanova jednim od pionira sistemskog pristupa u modernoj znanosti. On je uveo pojmovе organizovanog kompleksa, koji je po smislu blizak današnjem pojmu sistema. On je formulisao zakon najmanjih, koji glasi: čvrstina cele petlje određuje njen najslabiji čvor. On je takođe preduvjetio ideje koje su kasnije razvijene u kibernetici i teoriji upravljanja.
Za Bogdanova organizacija rada se ne sastojala samo iz tehničkih shema. Ona je bila prožeta najglađim ljudskim i kulturološkim smislim. On je smatrao da socijalizam nije samo nova ekonomčka sistema, već preustroja cijelog društva po svom osnovnom tipu, po svom obliku i slici. I ovaj novi tip društva bi trebao nastati iz nove kulture — proleterske kulture, prožete duhom radnog prijateljskog saradnja.
Bogdanov je bio uvređen da radnički klasa nosi u sebi zarodak nove civilizacije. Onoj, za razliku od buržoazije, je strano individualizam i konkurencija. Njegova priroda je kolективni rad, solidarnost, saradnja. Umjetnost koja treba proletariatu treba biti kolektivistička, obrazujuća ljude u duhu duboke solidarnosti, prijateljskog saradnja, blizkog bratstva boraca i graditelja.
On je vidio zadatak socijalizma u tome da pređe fatalno razdvajanje rada na organizacioni i izvršni. U kapitalističkom društvu ta propast potvrđuje vlast jednih i podređenost drugih. Buduće društvo bi trebalo biti izgrađeno na principu ujedinjene, harmonično strukturne, prijateljske organizacije rada i poznavanja.
Ova ideja proživa celu tektologiju Bogdanova. On odbija vidjeti u svetu samo hijerarhiju i podređenost. Čak i u biološkim sistemima on vidi ne subordinaciju, već saradnju. U ćeliji, u ulju, u ljudskom kolektivu za njega uvek radi isti princip: ujedinjenje za postizanje zajedničkog rezultata. Za Bogdanova kooperacija nije samo oblik gospodarstva, već kreativna sila koja proživa celu život.
On inzistirao na tome da je saradnja, a ne konkurencija, osnova napretka. Organizatorski klas koji nekada je izvršavao stvarnu korisnu funkciju, po misli Bogdanova, postaje parasitski klasa, ako njegova aktivnost nije podređena zajedničkim ciljevima. Stvarno razvoj je moguć samo tada kada svi učesnici procesa — i organizatori, i izvršnici — djeluju kao ravnopravni partnери u okviru prijateljskog saradnja.
Ideje Bogdanova o kooperaciji i organizaciji rada nisu bile realizovane u sovjetskoj Rusiji. Njegovo učenje je bilo proklamirano idealističkim i zaboravljeno na dulji period. Međutim, danas, u dobu mrežnih struktura, fleksibilnih proizvodnih sistema, kraudsource i otvorenih projekata, njegove ideje se vraćaju. Moderna teorija upravljanja, sistemski analiz, koncepti samoorganizacije — sve to u nekoj mjeri se preklapa sa njegovim prosvjetama. On je pokazao da je kooperacija ne samo način vodenja poslovanja, već fundamentalni princip života, sposoban preoblikovati ekonomiju, kulturu i samog čoveka. Njegova univerzalna organizaciona nauka još uvek čeka svog otkrića — ovaj put, možda već bez ideoloških očepa.
New publications: |
Popular with readers: |
News from other countries: |
![]() |
Editorial Contacts |
About · News · For Advertisers |
Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map) Keeping the heritage of Serbia |
US-Great Britain
Sweden
Serbia
Russia
Belarus
Ukraine
Kazakhstan
Moldova
Tajikistan
Estonia
Russia-2
Belarus-2