SERBIAN DIGITAL LIBRARY (PLATFORM FOR AUTHORS №1)
LIBRARY.RS and international cooperation

LIBRARY.RS sends data about all posted publications to partner libraries around the world (open the interactive map), social networks and search engines.

LIBRARY.RS protects your copyrights, helps you find partners and investors, increases your scholarly citation index, and gives you access to your copyrighted heritage.

Preserving the past, collecting the present, and helping to build the future \ LIBRARY.RS

LIBRARY.RS is a digital library, repository and archive for the preservation of scientific and literary works of Serbian and foreign authors. The project works on the principles of free participation: everyone can register and save their scientific or literary works. Read and publish with LIBRARY.RS!

PLATFORM'S TARGET AUDIENCE: Scientists · Teachers · Students · Writers · Researchers · Archivists · Publishers · Famous figures
NEW ARRIVALS TO THE LIBRARY (TEXTS, FILES, MULTIMEDIA)
 
Mednarodni dan prijateljev ni samo datum v kalendari. To je priložnost zaustaviti v bežišču in si spomnjeti o tistih, ki sestavljajo našo osebno vesolje. V dobi, ko beseda "prijatelj" v socialnih omre…
2 hours ago
Международный день друзей — это не просто дата в календаре. Это повод остановиться в бесконечной гонке и вспомнить о тех, кто составляет нашу личную вселенную. В эпоху, когда слово «френд» в соцсетях …
2 hours ago
Međunarodni dan prijatelja nije samo datum u kalendaru. To je prilika zaustaviti u beskonačnoj utrci i sjetiti se onih koji čine našu osobnu svemir. U doba kada riječ «prijatelj» na društvenim mrežama…
2 hours ago
Međunarodni dan prijatelja nije samo datum u kalendaru. To je prilika zaustaviti u beskonačnoj utrci i sjetiti se onih koji čine našu ličnu svemir. U dobu kad riječ «prijatelj» na društvenim mrežama č…
2 hours ago
Međunarodni dan prijatelja nije samo datum u kalendaru. To je prilika zaustaviti u beskonačnoj utrci i sjetiti se onih koji čine našu ličnu svemir. U dobu kada riječ «prijatelj» na društvenim mrežama …
V ZDA je zakon, ki zveni kot naslov romantičnega vesterna: «Zakon o divjih konjih in oslih» (Wild Free-Roaming Horses and Burros Act). Bil je sprejet leta 1971 in postal edinen v svetu: živali, ki so …
3 hours ago
8 junija. Svetovni dan oceanov. Datum, ko smo moramo spomniti, da je Zemlja ne tako mnogo zemlje, kolikor vode. Okeani pokrivajo več kot 70% površine, proizvajajo polovino kisika, ki dišemo, in reguli…
3 hours ago
Në SHBA ka një ligj që shënon si titulli i një romantiqës vesterne: «Ligji i lojtarëve së lirë dhe burrosve» (Wild Free-Roaming Horses and Burros Act). Ai u miratua në vitin 1971 dhe u bë unik në botë…
3 hours ago
8 июня. Всемирный день океанов. Дата, когда мы должны вспомнить, что планета Земля — это не столько земля, сколько вода. Океаны покрывают более 70% поверхности, они производят половину кислорода, кото…
3 hours ago
U SADIMA postoji zakon koji zvuči kao naziv romantičnog vesterna: „Zakon o divljim konjima i oslim“ (Wild Free-Roaming Horses and Burros Act). On je usvojen 1971. godine i postao jedinstven u svijetu:…
3 hours ago
8. lipnja. Svjetski dan oceana. Dan kada trebamo sjetiti se da Zemlja nije samo zemlja, već i voda. Oceani pokrivaju više od 70% površine, proizvode polovinu kisika kojim dišemo, i reguliraju klimu. A…
3 hours ago
U S A imaju zakon koji zvuči poput naziva romantičnog vesterna: „Zakon o divljim konjima i oslima“ (Wild Free-Roaming Horses and Burros Act). On je usvojen 1971. godine i postao jedinstven u svijetu: …
3 hours ago
8. jun. Svjetski dan oceana. Dan kada trebamo sjetiti se da Zemlja nije samo zemlja, već i voda. Okeani pokrivaju više od 70% površine, proizvode polovinu kisika kojim dišemo, i regulišu klimu. Ali mi…
3 hours ago
U S.A. ima zakon koji zvuči poput naziva romantičnog vesterna: „Zakon o divljim konjima i oslim“ (Wild Free-Roaming Horses and Burros Act). On je usvojen 1971. godine i postao jedinstven u svetu: živo…
8 июня. Всемирный день океанов. Дата, когда мы должны вспомнить, что планета Земля — это не столько земля, сколько вода. Океаны покрывают более 70% поверхности, они производят половину кислорода, кото…
10 юни. Световен ден на мороженото. Неофициален, но най сладък празник в годината. В този ден не трябва да давате подаръци, да пишете отчети или да се обличате в костюми. Достатъчно е само едно: да си купите порция от любимото си пломбир, ескимо, фруктово …
10. junija. Svetovni dan sladkice. Neuradni, vendar najsladši praznik leta. V ta dan ni treba darovati darov, pisati poročila ali se oblačiti v kostume. Dovoljeno je samo eno: kupiti porcijo svojega n…
4 hours ago
10 qershor. Ditë e Mbrohimit të Mrozërit. Nëntërsjellor, por festi më i shqetësuar në vit. Në këtë ditë nuk nevojitet të jepni dhuratë, të shkruani raporte ose të ndryshoni kostumë. Mjafton vetëm: t'k…
4 hours ago
10. lipnja. Svjetski dan sladoleda. Neoficijalni, ali najsladši praznik godine. U taj dan ne treba darivati darove, pisati izvještaje ili odjevati se u kostime. Dovoljno je samo: kupiti porciju svog o…
4 hours ago
10. jun. Svjetski dan sladoleda. Neoficijalni, ali najsladši praznik godine. U ovaj dan ne treba darivati darove, pisati izvješća ili odjevati se u kostime. Dovoljno jedne stvari: kupiti porciju svog …
4 hours ago
10 јуна. Светски дан сладоледа. Неофицијалан, али најсладшиот празник у години. У овој ден не треба да дадете подароци, да пишете извештаи или да се облечете у костими. Доволно е само да купите порциј…
Kdo je izumil šarikovu olovko Ideja uporabljati šarg za dostavo tinte na papir je bila že v 19. stoletju. Prvi patent je dobil ameriški John Loud leta 1888. njegovo napravo je uporabljalo vrtajoči š…
5 hours ago
Кто изобрёл шариковую ручку Идея использовать шарик для подачи чернил на бумагу возникла ещё в XIX веке. Первый патент получил американец Джон Лауд в 1888 году. Его устройство использовало вращающий…
5 hours ago
Tko je izumio šarikastu olovku Ideja koristiti šarik za dostavljanje tinta na papir je nastala još u XIX vijeku. Prvi patent je dobio Amerikanac John Loud 1888. godine. njegovo uređaj je koristio vr…
5 hours ago
Koga je izumio šarikastu olovku Ideja iskoristiti šarik za dostavljanje tinta na papir je nastala još u XIX veku. Prvi patent je dobio Amerikanac John Loud 1888. godine. njegovo uređaj je koristio v…
5 hours ago
Kojе izumio šarikovu olovku Ideja iskoristiti šarik za isporuku tinta na papir je nastala još u XIX veku. Prvi patent je dobio amerikanac Jon Loud godine 1888. njegovo uređaj je iskoristio vrtišćući…
Otec-narcis. To ni ta mama, ki občas se pohvaljuje svojimi dosežki. To je človek, za katerega otrok ni oseba, ampak funkcija. Funkcija odražati njegovu veličino, biti zaposlenec njegovih monologov, bi…
5 hours ago
Babai-narciss. Kyçuajtës nuk është aty që shkonë të luhet për arritjet e tij. Ky është njeri, për të cilin fëmija është funksion, jo personë. Funksion për t’i reflektuar lartësinë e tij, për t’u shërb…
5 hours ago
Otac-narcis. To nije taj otac koji ponekad se ponosi svojim uspjehima. To je čovjek, za koga je dijete ne osoba, već funkcija. Funkcija odražavati njegovu veličinu, biti slušatelj njegovih monologa, b…
5 hours ago
Otac-narcis. To nije taj otac koji ponekad se pohvaljuje svojim postignućima. To je čovjek za kojeg dijete nije osoba, već funkcija. Funkcija da reflektira njegovu veličinu, služi kao slušatelj njegov…
5 hours ago
Otacа-narcisista. To nije taj otac, koji ponekad se pohvaljuje svojim uspehom. To je čovek, za koga je dete funkcija, a ne lica. Funkcija da odražava njegovu veličinu, služi kao slušač njegovih monolo…
Mati je prvi človek, ki nam daruje občutek varnosti. Čepa, če ta mati gleda na otroke ne kot na osebo, ampak kot na odraz sebe? Čepa, če jo ljubezen odvisi od tega, koliko otrok ustreza njenim sanom? …
7 hours ago
Prindja është njeriu i parë që na jep sentimentin e sigurisë. Por, çfarë nëse kjo prindje shkon drejt fëmijës së saj jo si njeri, por si reflektim të vet? Çfarë nëse dashuria e saj varet nga sa shumë …
7 hours ago
Majka je prvi čovjek koji nam daruje osjećaj sigurnosti. Ali što kad ta majka gleda na dijete ne kao na osobnost, već kao na odraz sebe? Što kad njezina ljubav ovisi o tome koliko dijete odgovara njez…
7 hours ago
Majka je prvi ljudski koji nam daruje osjećaj sigurnosti. Ali što kad ta majka gleda na dijete ne kao na osobnost, već kao na odraz sebe? Što kad njezina ljubav ovisi o tome koliko dijete odgovara nje…
7 hours ago
Majka je prvi ljudski koji nam daruje osjećaj sigurnosti. Ali što kad ta majka gleda na dijete ne kao na osobnost, već kao na odraz sebe? Što kad njezina ljubav ovisi o tome koliko dijete odgovara nje…
CATALOG
Files · Photos · Sounds · Articles · Polls · Diaries · Biographies · Books · News
 
LATEST UPLOADED FILES
latest · Top
 
Important information for authors

Why is it important to save your scholarly work in a digital library?

There are many reasons why it is important to keep your scholarly work online. Let's focus on the main ones:
  1. Wide access: The Internet allows researchers and scholars around the world easy access to your scholarly work. This is especially important for those who live or work in remote countries or regions or sparsely populated areas where access to scholarly publications may be limited.
  2. Preservation and dissemination of knowledge: The preservation and dissemination of scientific works on the Internet ensures the preservation and dissemination of knowledge that can be used to advance science. This helps avoid duplication of research and facilitates access to previous works, which contributes to faster human progress.
  3. Citation: Storing research papers online at a specific address provides a permanent link to your work, making it easier for other scientists to cite and use your research. It also helps to increase your citation index in academia.
  4. Archiving: Storing research papers online ensures that they are archived and preserved for the future. This is important so that researchers can access previous works and use them in their own research.
  5. Dissemination of ideas: Keeping scientific papers online provides an opportunity to disseminate ideas and research results to a wide audience. This can lead to a broader discussion of ideas and a faster dissemination of knowledge in the scientific community.

What can I save in a digital library?

In a digital library, authors can save all kinds of digital information:
  1. E-books: digital versions of books, which can be saved in PDF, DJVU, or other e-book formats.
  2. Scientific articles: scientific publications that can be saved in text form for reading from a computer screen or other gadget or in PDF or other electronic article formats (in which case articles can also be read from both desktop and mobile device screens).
  3. Journals: digital versions of journals that can be saved in PDF or other electronic journal formats.
  4. Audio and video materials: lecture recordings, music, movies and other video and audio files. Audio files are stored in a special storage, and we recommend uploading videos to Youtube and then inserting a link to them in your publications in the library.
  5. Documents: different types of documents, such as brochures, manuals, reports, articles, and other documents. There is a special section for files in the library.
  6. Maps and drawings: different types of graphic images, including maps, charts, drawings, diagrams, and other types of images. They can be stored in the Photo Documents section.
  7. Electronic textbooks and learning materials: digital versions of textbooks, study guides, and other learning materials.
  8. Electronic newspapers: digital versions of newspapers that can be saved in PDF or other electronic newspaper formats.
  9. Photos: digital images of photos and other graphic materials.
  10. Archival materials: digital versions of documents and other materials from archives and museums.
  11. Research information: digital versions of articles, reports, dissertations, and other research-related materials.
  12. Electronic diaries: digital versions of diaries and other personal entries. The library has a special section for author diaries, where you can keep entries in chronological order.
  13. Electronic patents: digital versions of patents and other documents related to intellectual property.
  14. Internet Archives: electronic versions of web pages and other online materials that can be saved in archiving programs and uploaded for preservation in the library.
  15. Computer programs and applications: digital versions of software, applications, and games.
  16. Electronic dictionaries and reference books: digital versions of various dictionaries and reference books on various topics.
  17. Music: digital versions of music, albums, and other audio materials.
  18. Digital maps: electronic versions of maps, geographic and topographic data.

Why is the digital library free for authors and readers?

All services to authors and readers are provided free of charge. So it was, so it is and so it will be. There are several reasons why the library stores and makes available information published by authors for free:
  1. Accessibility. Free access to information makes it available to all users, regardless of their financial status or location. This is important to ensure equal access to education and information for all.
  2. Dissemination of knowledge. The purpose of digital libraries is to disseminate knowledge and information throughout the world. Free access to information contributes to this goal because it allows people to access the latest scientific discoveries and other important information resources.
  3. Social effect. Many authors, especially those who publish their works in the electronic library, do not receive direct financial benefits from their publications, but do so in order to promote science and disseminate knowledge. Providing free access to their work helps them achieve this goal.
Library Partners

Home
 

Editorial Contacts
Chat for Authors: RS LIVE: We are in social networks:

About · News · For Advertisers

Serbian Digital Library ® All rights reserved.
2014-2026, LIBRARY.RS is a part of Libmonster, international library network (open map)
Keeping the heritage of Serbia


LIBMONSTER NETWORK ONE WORLD - ONE LIBRARY

US-Great Britain Sweden Serbia
Russia Belarus Ukraine Kazakhstan Moldova Tajikistan Estonia Russia-2 Belarus-2

Create and store your author's collection at Libmonster: articles, books, studies. Libmonster will spread your heritage all over the world (through a network of affiliates, partner libraries, search engines, social networks). You will be able to share a link to your profile with colleagues, students, readers and other interested parties, in order to acquaint them with your copyright heritage. Once you register, you have more than 100 tools at your disposal to build your own author collection. It's free: it was, it is, and it always will be.

Download app for Android